Najhladnije zime u povijesti

Kako je ovih dana top-tema svih medija zima, pogledajmo što o zimi i hladnoćama piše „Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882.“ (str. 433, 434 i 435) od fra Jaka Baltića 1813-1887), kojega je za tisak priredio dr. fra Andrija Zirdum, a tiskano 2003. god.

God.763. Crno more se je sledilo u dubinu od 30 sežanja te su zidine carigradske porušene za lomljenje leda.

God. 829. Sledio se Nil.

God. 860. Snijeg i led trajali su bez prestanka šest mjeseci. Jadransko more posve se bi sledilo.

God. 974. prelazilo se Bosfor po ledu, i trećina pučanstva u Francuskoj biše pomrla od studeni.

Trinaesto i četrnaesto stoljeće ostadoše glasoviti po studeni. Godine.1210, 1213, 1218, 1234, 1236, 1248. bijahu osobito pogubne.

God. 1210. i 1234. kola teško natovarena prelazila su Jadransko more prid Mlecima.

God.1303. more u Flandriji i Holandiji se sledilo na tri morske milje daleko.

God.1316. otrgo led sve mostove u Parizu, a god. 1323. cijelo se Sredozemno more sledilo.

God.1364. led na Rajni bijaše debeo 15 stopa. Skoro svi vinogradi i sva voćna stabla biješe uništeni.

God. 1400. sledilo se more na cijelom sjeveru Europe.

U XV. Stoljeću studen nije više bjesnila u sredozemnim predjelima ali na sjevernim stranama podvostručila se.

God. 1408. otrgo led skoro sve mostove u Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao podpisivati se još u vrućoj sobi, smrzlo se crnilo. Sve se more sledilo među Norveškom i Danskom.

God. 1420. pomor strahoviti prouzroči studen. Životinje dovukle se u Pariz da žderu mrtvace. Crno more cjelo se sledilo.

God. 1434. išlo se po ledu od Danske u Švedsku. Dunav je dva mjeseca bio sleđen. Iste godine trajala tri mjeseca leda u Parizu neprekidno.

U XVI. stoljeću predjeli u Sredozemnom moru sledili se: god. 1507. sledilo se more u luci marseljskoj.

God 1564. sledila se Rajna. God. 1594. sledilo se more kod Marselje i Mletaka.

God. 1621. Jadransko se more dvaput sledilo. God. 1634. sasvim se sledilo Baltičko more.

God. 1683. u Touraini trećina stanovništva poginula od studeni i od gladi. 1684. Temza se sasvim sledila, led 11 palaca debeo.

U XVIII. stoljeću metereološki ljetopisi su savršeniji i točnija izvješća.

God. 1709. studen se držala kroz više dana na 24 stupnja. Sredozemno more na više mista sledilo. Vino se u bačvama sledilo, skoro sva voćna stabla biješe uništila i zvona se razbila kad je se zvonilo.

God 1735. studen bila na 67 stupnjeva u kineskoj Tatarskoj.

God. 1740. sagradiše u Petrogradu ledenu palaču opkoljenu gromadima leda s kojima je se moglo iz topova pucati.

God. 1782. sledila se Sena kroz dva miseca. Ledila se kroz 60 dana neprestalno.

God. 1787. bila je studen u Parizu 22 stupnja a u Marselju 17 stupnjeva, La Manche pokrila ledom, u Marselji led od 12 palaca.

God.1793. trajala studen 42 dana u Parizu od 23 stupnja. Holandsku flotu zaustavljenu na ledu osvojilo je francusko konjaništvo.

(Druga je ruka dodala)

God. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca te je kod nas izlazila na 24 stupnja.

1887/8.veliki snijeg blizu 2 metra debeo, a po planinama 6-8 metara debeo. Zima od 25 stupnjeva kroz nekoliko dana u Sarajevu.

Godine 1896. Božić kopan bez snijega i topal. U siječnju 1897. kroz nekoliko dana snijega malo, zima najviše 8-10 zatim toplo. U siječnju na više mjesta u Dalmaciji i Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrijeme, u veljači i kod nas novog cvijeća. Ožujak topal i u noći smrzava, nu po planinama snijeg leži.

Tekst je pretrpio malo posredovanje kako bi bio približen suvremenom pravopisu našeg jezika, s tim i razumniji čitatelju.

ljubuski-online.info/boras.ba

Postavi kao omiljeni

Poveznica

Preporuči članak prijatelju

Pregledano: 373