| Stećci i Zidine - Zapis u kamenu |
|
Neka oproste gospoda Srbi i Muslimani s brčanskog područja, ali oni nemaju spomenike kulture. Neka oproste gospoda Srbi i Muslimani, ali samo Hrvati imaju spomenike kulture. Koje spomenike kulture imaju Hrvati? Stećke i Zidine.
Tamo gdje panonska nizina prelazi na desnu obalu rijeke Save, da bi kao tat od Majevice krala uzvisine pa ih silom nedokučivom čovjeku pegla i pretvara u plodno polje, kao iz prkosa uzdižu se mali brežuljci, nekim čudom preživljeli svjedoci drevne bitke planine i ravni. I baš tu na brežuljcima, prekriveni mahovinom i zarasli u šiblje, nijemo leže. Spavači. Snivaju, kao da čekaju oči koje će ih prepoznati i ruku koja će ih probuditi.
Narod ih zove mramorovi, mramorije ili samo kamenovi. Možete ih pronaći na lokalitetima s nazivom Crkvina, Crkvica, Crkvište ili Zidine. Možda ih ne vidite, ali oni su tu. U šiblju i mahovini ili prekriveni zemljom. Ima ih tamo i gdje nas već stoljećima nema. U selima Vražići i Koraj. U selu Vražići, osim stećka, postoji i lokalitet poznat kao „Mađarsko groblje“. Zanimljivo, stariji stanovnici Vražića pričaju da se na jednom starom groblju, u blizini sela u noći na Jurjevo (stanovnici Vražića su Muslimani) vidi plamen, te da su neki pokušali otkopati grob tražeći blago.
Stećak u selu Vražići Selo Koraj, danas selo s oko dvije tisuće stanovnika, je u prošlosti bilo važno središte s Franjevačkim samostanom (Conventus S. Mariae in Campo). Na lokalitetu Crkvište u Koraju, vidljivi su ostaci samostana kojeg su srušili Turci, najvjerojatnije krajem 15. ili početkom 16. stoljeća. Isto tako, u Koraju, na lokalitetima Mramorje, Stanašnjik, Vukovac i Zidina, osim ostataka starih građevina, ima i desetak nadgrobnih spomenika - stećaka.
Stećak u selu Koraj U popisu franjevačkih samostana iz 1385. godine fra Bartholomaeusa Pisanusa, spominje se, osim samostana u Skakavi, i samostan “Bukovica”. Andrija Zirdum navodi lokalitet Crkvina u selu Gornji Vukšić kao moguću lokaciju samostana Bukovica. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da se u selu Gornji Vukšić nalazi i lokalitet „Mađarsko groblje“. Po mom mišljenju, ostatke samostana Bukovica bi trebali tražiti, ako ćemo ga uopće tražiti u okolici Brčkog, u selu Bukovac ili možda u selu Bukvik. Od ostalih lokaliteta na našem području posebno mjesto zauzimaju lokaliteti sa stećcima u selu Štrepci. Stećak s natpisom koji se nalazi ispred crkve sv. Juraja u Štrepcima, je još krajem 19. stoljeća detaljno opisao i Ćiro Truhelka.
Stećak u selu Štrepci U već spomenutom popisu franjevačkih samostana Bosanske vikarije kojeg je 1385. godine sastavio fra Bartholomaeus Pisanus (Bartolomej Pisanski), spominje se i samostan u Skakavi. Samostan u Skakavi je vjerojatno osnovan početkom 14. stoljeća. Prodorom Turaka u tadašnju Srebreničku banovinu samostan u Skakavi biva razoren, i već početkom 16. stoljeća nema ga u popisu samostana Bosanske vikarije. Ruševine franjevačkog samostana u Skakavi narod naziva Zidine, i svake godine za blagdan Rane Svetog Franje se na Zidinama slavi i sveta misa.
Stećci u selu Gornja Skakava Osim kamenih ostataka (od kamanih blokova samostana u Skakavi, po turskoj naredbi izgrađana ja kula u Bijeloj) franjevačkog samostana na lokalitetu Zidine u Skakavi naleze se i tri stećka koji su u jako lošem stanju. Na ovom lokalitetu je prije dvije godine jedan mještanin Gornje Skakave iskopao i šest ljudskih kostura koji su poslani na analizu u Tuzlu. Nije mi poznato gdje su sada ti kosturi. Izgleda da su kosturi otkopani samo zato da bi ih zauvijek izgubili.
Grobnica u Gornjoj Skakavi Svi ovi kameni spomenici naše prošlosti se nalaze u jako lošem stanju. Nezaštićeni, zapušteni i izloženi zubu vremena polako gube svoju ljepotu. Predstavnici Vlasti su korumpirani i zaokupljeni provizijama, a i nemaju pojma o kulturi, predstavnici Crkve su zaokupljeni politikom, narod krkanlukom, tračanjem i facebookom tako da naši spomenici kulture nikoga i ne zanimaju. Stećke u Koraju i Vražićima će prije ili poslije neki uspješni biznismen iskoristi kao građevinski materijal prilkom gradnje štale. Možda još možemo spasiti stećke koji se nalaze u Štrepcima i Skakavi. Na nama je. Hrvatski pjesnik Mak Dizdar, stećke naziva „kameni spavači“. Iako, čini mi se, da su stećci budniji on nas. Mi spavamo. Kako juče tako i danas. A sutra? Sutra kao da ne postoji. "Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njemu i u njemu nisu drugi umjeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost." M. Dizdar. Anto Sluganović / www.posavski-obzor.info
Postavi kao omiljeni
Poveznica
Preporuči članak prijatelju
Pregledano: 3018 Komentari (25)RSS sadržaj komentaraPrikaži ili sakrij komentare Propada, jer ne nalaze sebe u tome.
Doista žalosno.Žalosno je da nismo dovoljno sazreli shvatiti važnost "kamenih spavača".Ne zanima to niti politiku niti crkvu.Oni ne mogu sebe,svoj ego i interes nikako ukonponirati u to. Ne mogu oni dozvoliti da neki tamo kamenovi budu smetnja njihovoj veličini.Rado se uklapaju u povijest koja počinje od njih.
Bilo bi dobro ih prisiliti na pozitivni pomak ili im "kamene spavače" mudro poturiti kao važnu stepenicu ka njihovom političkom tronu; tako bi pomažući sebi u političkom usponu pomogli sačuvati dragocjene dokaze hrvatske povijesti i postojanja. Prijedlog: Neka Posavski obzor pokrene sveposavsku akciju saniranja i zaštite vrijednih spomenika našega naroda.
,
Lipanj 27, 2010
...
"Izgleda da su kosturi otkopani samo zato da bi ih zauvijek izgubili"
Ovo je interesantno pitanje; gdje su nestali ti kosturi? Proslo je vec dvije godine od pronalaska kostura do sad bi to trebalo biti rijeseno.
,
Lipanj 28, 2010
MALO POZITIVNE INTERVENCIJE
Nešto si mi bio mrzovoljan Anto jučer kada si pisao ovaj tekst, hehehe. Nije baš sve tako crno. Ima malo i sivila.
 Ne možeš tako kategorično ustvrditi kako Srbi i Muslimani nemaju spomenike kulture. Imaju, ali možda ne tako stare kao što su naši. Ne možeš tražiti da netko ide otkopavati i prenositi stećke iz Vražića ili Koraja negdje. Kao što reče prethodni "gost" stećci su i stavljeni da odoljevaju utjecaju vremena a i tko bi ti dopustio da stećke nosiš sa autentične lokacije. U Gornjoj Skakavi ono što se vidi na fotografiji nisu stećci nego kamene gromade temelja crkve. Na zaboravljenom srednjovjekovnom groblju u Skakavi nije pronađeno samo 6 skeletnih ostataka, nego cijelo groblje sa više desetaka grobnica, kao i grobovi uza samu lokaciju nekadašnjeg samostana. U pravu si za konstataciju da su otkopani samo da bi ih mi konačno uništili, jer i dan danas ako odeš tamo vidjet ćeš kosti razbacane po iskopinama natopljene vodom u nailonskim vrećama od gnojiva NPK 15:15:15. Navodno su uzeti uzorci za analizu ali podrobnijih informacija nema. Na lokaciju su dolazili nekakvi arheolozi iz Osijeka da gledaju, ali se vjerojatno nisu našli u cijeni s vlastima pa nisu započeli otkopavanja. Ima i u kapelici na Zidinama jedna vreća od mekinja i u njoj hrpa kostiju koje su mještani pokupili onaj isti dan kada je groblje otkriveno. Stoje tako u kapeli iza vrata i samo smetaju svećeniku. Vlada distrikta je predvidjela neke novce da se na Zidinama nešto intervenira oko izgradnje spomen sobe ili tako nešto, ali i to je po običaju "negdje zapelo". Mještani su već dobrano ugrozili samu lokaciju Zidine izgradnjom ceste do same kapele pa se sada automobilima penju skoro do pred oltar.
,
Lipanj 28, 2010
...
Srbi i Muslimani namju spomenike kulture na brcanskom podrucju i tu je autor u pravu.
Svi spominjete prenosenje stecaka a o tome u tekstu nema niti slova??? Ili sam ja slijep ili vi neiste dobro procitali... A ovo sto Glasnik pise je tragedija. Mozda je bolje umjesto stecaka negdje prenijeti narod. Sahara bi bilo divno mjesto...
,
Lipanj 28, 2010
KAO ŠTO REKOH!
Srbi i Muslimani imaju također spomenike kulture u Brčkom. Nisu stariji od naših, ali ih imaju. Među muslimanskim navodim zgradu Islahijet u naselju Kolobara u Brčkom i džamiju Azizija u Brezovom Polju. Jedan od srpskih spomenika kulture je Kuća Krsmanovića u naselju Srpska Varoš u Brčkom, kao i zgrada IV. Osnovne škole u centru Brčkog (preko puta INTEREXa). Ima ih još, ali se sada ne sjetim na brzinu.
Nije Anto napisao da treba prenositi spomenike, ali je iz teksta vidljivo da apelira na savjest da se nešto učini kako bi se sačuvale te vrijednosti. Stoga smo si mi postavili pitanje kako to zaštiti i odgovorili sami sebi - jedino prenošenjem u muzej, pa onda došli do zaključka da je to nemoguće
,
Lipanj 28, 2010
Ova ti je dobra
Crkva zauzeta politikom,a narod krkanlukom,facebookom i tračanjem,predstavnici vlasti provizijama...dobra!
Za novi spomenik hrvatskim žrtvama u Brčkom nikoga nije briga a kamoli za stećake pa ćemo ubrzo ispred Posavine imati zlatnu svemirsku kuglu i triangl kao simbole hrvata s ovog područja.Lova brate,lova ko hebe narod.
,
Lipanj 28, 2010
i ja reko!
za Glasnika
po toj logici i Albanci imaju spomenik kulture - Burekdzinicu kod Naske:-) No da zakljucim ovu zanimljivu diskusiju... Srbi i Muslimani na brcanskom podrucju nemaju spomenike kulture!
,
Lipanj 28, 2010
ZAKLJUČI KAKO ŽELIŠ
Ali da ti samo napomenem da su te njihove "Burekdžinice" službeno uvrštene na popis kulturnih dobara Bosne i Hercegovine a za Zidine nisam baš siguran!!! Progooglaj malo pa ćeš naći službene informacije o tome.
Ne čuva se vlastita povijest tako što ćemo negirati tuđu! Srbi su to pokušali pa na kraju ostali i bez Kosova, a kamo li Kavlovca, Kavlobaga i što je već onaj vicoman Šešelj nekada spominjao
,
Lipanj 28, 2010
ti rece, a pa sad cu i ja!
u tekstu nema negiranja povijesti! Srbi i Muslimani nemju spomenika kulture!
ako su tema Zidine i Stecci onda ih nemozem porediti s nekim gadjavinama iz kasnijeg razdoblja. i ovi nasi komentari su spomenici (ne)kulture! da i njih usporedimo sa Steccima?
,
Lipanj 28, 2010
AJD DOBRO!
Ako će te to zadovoljiti, eto reći ću ti da si u pravu! Neka bude kako ti želiš. Nemam ti ja snage tupiti s nekim na ovakav način. Sve si u pravu, pobijedio si, prvak si svijeta! Bravooooo
,
Lipanj 28, 2010
...
"Srbi i Muslimani imaju također spomenike kulture u Brčkom"
ovo je tipicno hrvatski... uvjek neko izjednacavanje, omalovazavanje i ponizavanje vlastiite povijesti i bastine. Srbi i Muslimani nemaju spomenike kulture iz perioda prije 16. stoljeca! Nemaju ih zato sto nisu ni bili tu. A onog gore sto lupeta o nekakvim Bosnajcima, kojih nikad nije ni bilo na nasem podrucju, necu ni komentirati.
,
Lipanj 29, 2010
...
Cincarsko groblje u Strepcima-Kalajdzije svjedoce o vremenima pravoslavnog zivlja na tom podrucju. Cincari doseljenici, pravoslavne vjere. Asimilirali se u Srpsko stanovnistvo. Krsmanovici su takodjer podrijetlom iz Kalajdzija! ---> 18. stoljece!
Konak obitelji Zajmovic, potomci begovske familije Altomanovica! ---> 16. stoljece! kao i bijela i savska dzamija, koje su nazalost srusene ali i kula gradascevica u bijeoj je kulturni spomenik koji prije pripada muslimanima nego nama hrvatima. priznajem sve su to spomenici novijega vremena. Podatci koji idu u prilog Hrvatima ili katolicima su tu kao i stecci i pisane vizitacije nasih biskupa! Zelim samo da kazem da nam svima fali svjest za ocuvanjem blaga kojega imamo! Ali mogu ipak da kazem da se svaki puta zadivim starim kucama u nasem kraju. Oni stari te kuce jos uvjek odrzavaju i paze! Neznam ko bi bio nadlezan za to sto se desava u G.Skakavi! Ali je stvarno sramotno. Ipak je to bruka nasega naroda kako postupa sa grobovima tih ljudi koji su tu pokopani. I ko je dozvolio da se tu odkapa i sada grobovi zjape tako i kosti leze posvuda i u vrecama! Stvarno kultura nula!
,
Lipanj 29, 2010
...
Hm! Sta da ti kazem Glasnice? Iako smo za tvoje zakljucke ostali uskracni, zakljucujem da pogresno zakljucujes
 Podvlacim, Srbi i Muslimani nemaju spomenike kulture iz perioda prije 16. stoljeca! Ne samo u Brckom vec nigdje zapadno od rijeke Bosne. Bosnjaci si nigdje i ne spominju. Nema ih. Navedi izvor kojim ces srusiti napisano i ja pojedem i taj izvor, diplomu i sva slova koja sam napisao!
,
Lipanj 29, 2010
Zar je bitno
KRLEZA O BOSNJACIMA
S T E ć C I Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospodja Evropa samo Bosna ima spomenike. SteĘke. Sta je stećak? Oličenje gorstaka Bosanca! Sta radi Bosanac na stećku ? Stoji uspravno ! Digao glavu, digao ruku ! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronasao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao suzanj. Miroslav Krleća 1960. U uvodnom dijelu Vašega članka pokušali ste kopirati riječi hrvatskog književnog velikana,ali ste izopačili njegovo pisanje kako biste "vodu naveli na svoj jarak" Za Vašu informaciju,ja sam iz pomenutog sela Vražići i ne bih rekao da je taj stećak ostavština Hrvatske kulture.Ukoliko biste znali pročitati natpis,odnosno epitaf na njemu shvatili biste da ste u zabludi.Što se tiče mađarskog groblja,tačno je da ono postoji jer su na ovim prostorima nekada obitavali mađari. Tačno je da se do dana danasnjeg zadržalo dosta geografskih sinonima koji asociraju na to da su ovdje možda i Hrvati obitovali. Tako se za nekoliko njiva i dan koristi naziv "Hrvati",postoji jedan dio koji se zove "Marin grad",Mihajlovac itd. Ukoliko ste zainteresirani za istraživanje istorijskih činjenica o spomenicima kulture bosanskih naroda na ovom području ja vam stojim na raspolaganju. Na kraju,za mene nije bitno je liu to hrvatski,srpski ili muslimanski spomenik,ja to osjećam kao svoj spomenik kulturne baštine.
,
Lipanj 29, 2010
Zapis u komentaru
Nema govora o kopiji, već se radi o poruci. Tko se zanima za stećke taj poznaje i Krležu i Dizdara. Tko nemože prepoznati Krležine riječi, s njim i nema diskusije o stećcima. Jednostavna selekcija:-)
Btw. Krleža govori o Bosancima, a ne Bošnjacima, i naravno da "malo" pretjeruje. Upravo su tvoje riječi tj. spominjanje toponima "voda na moj mlin". Naravno, ako u ovome svemu uopće ima i "vode i mlina". Što se tiče mađarskog groblja i Mađara… Postoji više lokaliteta na našem području koji se tako zovu. Bitno je napomenuti da se tu ne radi o pravim mađarskim grobljima u kojima su sahranjeni Mađari. To i ti znaš. Ono malo Mađara koji su i bili na našem području, bili su ili vojnici ili članovi uprave i bili su koncetrirani oko utvrđenih gradova (Srebrenik). U „mađarskim grobljima“ leže „domaći“ stanovnici katolci. Dakle, radi se o Hrvatima, a to potvrđuju i toponimi. P.S. Čuvaj nam stećak u Vražićima. Zapisano je; Dobri junak ja bih, molju ja se vas, ne ticajte. Vi ćete biti kao ja, a ja ne mogu biti kao vi! Davno sam tu legao i vele ti mi je ležati! Javi se na mail. Pozdrav
,
Lipanj 29, 2010
Još ću jednu i više neću
Ama ljudi nije bitno iz kojeg je razdoblja koji spomenik kulture, važno je da ga se očuva za generacije koje ostaju iza nas. Mislim da je i sam autor u svom tekstu to želio kazati. Razumijem ja i ove koji žele naglasiti dugu povijest Hrvata u Bosni. Logično je da se Muslimani ne mogu spominjati prije 16. stoljeća kada su Turci u to vrijeme i krenuli u okupaciju Bosne. Isto tako kada se govori o stećcima, oni uglavnom odražavaju povijest Bogumila, koji su tada živjeli u Bosni kao autohtono pleme i koje su Katolici masovno istrijebljivali i pravili svoju kraljevinu. Ja osobno ne bih nikada negirao ničije postojanje niti bih odbacio bilo koji pomen na neko razdoblje života u Bosni. Čak i onaj spomenik Draži Mihajloviću koji je bio postavljen u centru Brčkog, i čija umjetnička vrijednost je vrlo upitna, za mene je spomen jednoga vremena. I on mi kazuje što su i kako ljudi koji su tih godina naseljavali grad Brčko mislili i činili, bez obzira koliko se to meni sviđalo ili ne.
Autor je prije svega želio ukazati na nebrigu svih nas prema spomenicima kulture općenito. Pri tome je on pisao konkretno o spomenicima iz povijesti Hrvata jer je očito da ovaj portal najviše posjećuju Hrvati, te time pokušava da utiče na svijest svoga naroda o važnosti očuvanja povijesnih vrijednota. Vjerujte mi, moj je spomenik i ona begova kula u Bijeloj, jer stoji u mom selu i govori o tome kako su je i zbog koga i čega gradile ruke mojih djedova!
,
Lipanj 30, 2010
Bogumilski mit
"povijest Bogumila, koji su tada živjeli u Bosni kao autohtono pleme i koje su Katolici masovno istrijebljivali i pravili svoju kraljevinu"
Ovo gore što si napisao je netočno... Savjet: ne čitaj Muhameda Filipovića:-) ako i čitaš nemoj ga uzimati ozbiljno. Evo što o Bogumilima(Crkva bosanska) i stećcima kažu Prof. Radoslav Dodig i Prof. Dubravko Lovrenović: Prof. Radoslav Dodig “Sama pojava stećaka i likovna ostvarenja na njima ne idu u prilog bilo koje dualističke vjeroispovijesti. Dualisti su svoje pokojnike pokopavali u šumama, na neobilježenim mjestima. Pravi dualisti, katari, ne veličaju ljudsko tijelo nego jedino duh”, pisao je Marko Vego. Mnoge nekropole stećaka leže upravo oko ruševina istodobnih crkava, pa stećci u biti slijede crkvenu arhitekturu, primjerice lukove i arkade, predstave ljudskih, pa i svetačkih figura (Sv. Juraj, Sv. Kristofor). Dobro poznate predstave likova s uzdignutom rukom na Radimlji kod Stoca Vego je tumačio kao “pokojnika iz višega reda koji se molitvom obraća Bogu”, a M. Palameta kao lik Sv. Vida. U svakom slučaju, kao fantastični, da ne kažemo dječji konstrukt, zvuči tvrdnja E. Imamovića “da je podignuta ruka na stećku drevni bosanski pozdrav”. Širok repertoar motiva na stećcima refleks je vjerske kršćanske ikonografije: Loza i grožđe podsjećaju na simboliku Isusovih riječi: “Ja sam istinska loza, a moj otac je vinogradar”, ptice, jeleni i konji mogu simbolizirati selidbu pokojnikove duše, udubljenja (kamenice) na stećcima najvjerojatnije su služile za stavljanje svijeće ili ulja pokojniku u spomen, rozete (ruže) starokršćanski su simboli još od kasne antike i sl. Prof. Dubravko Lovrenović: Nakon svega što je napisano o Crkvi bosanskoj u zadnjih stotinu i pedeset godina, danas je jasno što ona jest, a što nije bila. Ukratko - Crkva bosanska je bila šizmatička autokefalna crkva, ustrojena prema modelu istočnoga monaštva sv. Bazilija, koja je u Bosni nastala nakon dislokacije sjedišta bosanske katoličke biskupije u Đakovo sredinom XIII. stoljeća, kada je srednjovjekovna Bosna, tadašnjim političkim rječnikom kazano, izgubila ugaoni kamen svoje državnosti, budući da su mjesne crkve - biskupske crkve - predstavljale kamen temeljac srednjovjekovne državnosti u cijeloj Europi jer su biskupi bez iznimke obavljali čin okrunjenja europskih vladara. U takvim je okolnostima jednu instituciju - Bosansku katoličku biskupiju - zamijenila alternativna struktura - Crkva bosanska - jednoga biskupa: katoličkog - zamijenio je episkop ili djed Crkve bosanske, i to kao koronator bosanskih kraljeva počevši od Tvrtka I. Kotromanića 1377. do zadnjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kojeg je u Jajcu novembra 1461. okrunio papinski legat. Stoljećima kasnije, u drugoj polovici XIX. stoljeća, u naš je historiografski diskurs, ponajprije zahvaljujući Franji Račkom, ušla Crkva bosanska kao bogumilska crkva. U međuvremenu je, korak po korak, mučno i ne bez lutanja, kritična historijska znanost tu tezu diskreditirala postavivši Crkvu bosansku u njezin odgovarajući historijski, vremenski, kulturološki i crkveno-politički kontekst.
,
Lipanj 30, 2010
Tomo Strasni i Posavljak Silni:-)
najjaci su mi ovi pacijenti koji zaborave gdje su sta komentirali pa se umisle da ih netko cenzurira
ko fol, pisu neke strasne komentare pa ih je eto potrebno brisati ajd se ti pajdo prvo snadji na ovom portalu pa si onda biljezi u teku gdje si nesto komentirao! za sad si smijesan nemoj da pomislimo da si i smotan strasan si ti decko  p.s tvoj prvi komentar je ispod Usidjelice
,
Lipanj 30, 2010
Napišite komentar |
Prikaži ili sakrij formu za unos
