Blagdan Svih svetih i Dušni dan

svi_sveti Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) i Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih).

Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva ih je mnoge od njih razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan u određeni datum. No i tu se našla samo manjina svetaca pa zato uvodi blagdan Svih svetih.

Pod izrazom "svi sveti", ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je veće mnoštvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Upravo te želi Crkva počastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo i ima i u našoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost, svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče.

Jedno vrijeme je u narodnom shvaćanju Dušni dan tretiran kao Dan mrtvih, što predstavlja nepoznavanje ili pogrešno interpretiranje kršćanskoga kreda koji naučava besmrtnost duše. U tom kontekstu kršćanin vjeruje da se život duše nastavlja i nakon tjelesne smrti iako u drukčijem vidu. Stoga je Dušni dan, koji se slavi nakon Svih svetih, posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne.

Zašto 1. i 2. studeni

Prvi tragovi općeg slavlja Svih Svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.

Blagdan Svih svetih u Katoličkoj se crkvi slavi kao blagdan svih blaženih u nebu, a u Rimu se počeo slaviti još od 6. stoljeća. Izvorno je obilježavao posvećenje rimskog Panteona u crkvu Sv. Marije od mučenika (Sancta Maria ad martyres), koju je 609. godine posvetio papa Bonifacije IV. i u nju dao prenijeti i pohraniti kosti brojnih kršćanskih mučenika.
Datum je bio 13. svibnja. Zašto baš tog dana? Taj dan bila je kuluminacija trodnevnog Slavlja Lemura - obreda istjerivanja zlih duhova iz domova! Ovo je bila isprobana praksa u Crkvi koju smo već spominjali - uvođenje crkvenih proslava na dane poganskih proslava kako bi pogani lakše prihvatili novu vjeru - proslava je ostala samo se promijenio slavljenik, koji je često znao biti sličan ili čak isti, samo u novom ruhu, prilagođen.

Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom "Samhain" koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha (koji su očito imali problema s "ukidanjem" slavlja pogane Nove godine).
Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama "svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu". U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Do 1969. godine ako bi Dušni dan, 2. studenog pao u nedjelju, slavlje bi se prebacivalo na ponedjeljak! U Anglikanskoj crkvi to je pravilo još na snazi i upravo se to dogodilo 2008. godine!

Pravoslavci slave više dana u godini svoje mrtve, a to su uglavnom subote pošto je Isus na Svetu subotu bio u grobu!

Izvori: www.katolici.org, www.ezadar.hr, en.wikipedia.org, hr.wikipedia.org

Damir Oršolić

Postavi kao omiljeni

Poveznica

Preporuči članak prijatelju

Pregledano: 1353

Komentari (6)

RSS sadržaj komentara

Prikaži ili sakrij komentare

...

U jeku žestoke promidžbe paganskih i inih običaja koji se u korijenu protive kršćanskom vjerovanju, potrebito je više ovakvih tekstova.
Ankete u većim gradovima diljem RH i dalje, ukazuju na bolje poznavanje termina održavanja "Halloween" nego datuma blagdana "Svih Svetih".
Slavimo predstojeće blagdane na način kako to dolikuje vjernicima, Hrvatima i katolicima.

Laik , Listopad 31, 2010

...

Halloween je izvorno irski običaj nastao sinkretizacijom keltiskih vjerovanja i kršćanstva, koji irska dijaspora prenosi i u USA. Iz USA se Halloween opet vraća u Europu u svom komercijaliziranom obliku. Šire ga i podržavaju trgovački lanci (razne tričarije i kostimi za djecu), ugostitelji (halloween party), mediji (filmovi, reklame) i ostale gluposti made in USA.
Kako smo mi narod koji više cijeni tuđa izvrnjena vjerovanja, nego svoje, neću se iznenaditi ako na našim grobljima uskoro budemo gledali izdubljene bundave, simbol duša koje lutaju u tami, ili neke druge američke budalaštine, a ne cvijeće i svijeće kako to i dolikuje našoj tradiciji.
Iako i neki naši običaji, koje prakticiramo i smatramo kršćanskim, vuku korijen iz paganskih običaja i ostaci su starih vjerovanja naših predaka, trebali bi se zapitati koliko je kršćaski "slaviti" (što se tu ima slaviti?) halloween (noć vještica) uoči blagdana Svih svetih?

Anto , Listopad 31, 2010

...

"Takvih je zasigurno bilo i ima i u našoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost, svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih".

Nažalost, mi ljudi današnjice nismo u stanju da prepoznamo "svete" među nama. I ne samo da nismo u stanju njih prepoznati, već ih iz obijesti i pogrdnim imenima nazivamo. Put koji je utro Gospodin mi se čini tako stran i dalek. Kamo mi idemo i gdje ćemo završiti?

Propovjednik , Studeni 01, 2010

...

čestitka autoru za ovaj sadržajan i infomativan tekst. u moru žutila ovakvi tekstovi svijetle kao svjetionici.

Opat , Studeni 02, 2010

...

Slavljenje vjerskih blagdana ima drugačiji oblik i sadržaj od "slavljenja" drugih prigodnih datuma i događaja. Fešte i "krkanluci" spadaju u takve, druge događaje.
Danas slavimo blagdan Dušnog dana i provedimo ga onako kako dolikuje vjernicima. Spomenimo se, i pomolimo se, za sve najmilije koji više nisu sa nama, ali se spomenimo i onih za koje mislimo da se nema tko spomenuti.

Laik , Studeni 02, 2010