| Kraljevina Belgija- A kako u BiH? |
|
Mogu li BiH političari pronaći kompromis za slično rješenje i uređenje na ovim nesretnim prostorima?
Evo što wikipedija pruža na internetu a jedno je zrnce pijeska u moru našeg sveopćeg neznanja zakinutog iz raznoraznih predmeta a uvrnutog znanja mentalno i na svaki drugi način u new Balkanski primitivizam iz tzv. škola povijesti/historije i komunističke ex-YU (da smo možda svi više znali nebi tako najebali):
_________________________
Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10 milijuna stanovnika. Sa 342 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija. Ustav je donesen 7. veljače 1831. te je više puta dopunjavan. Ustavnim promjenama iz 1970., 1971., 1974. i 1980., a posebno ustavnim zakonodavstvom iz 1993., Belgija je federalizirana. Novim prvim člankom ustava Belgija je definirana kao federativna država sastavljena od triju autonomnih regija. U zajedničkoj su nadležnosti: vojska, monetarna i vanjska politika, a sve ostalo prenosi se na regije. Donošenjem jezičnih zakona u 1960-im godinama, Belgija je postupno preuređena u skladu sa složenim sastavom stanovništva. Proces federalizacije naposljetku je 1993. završen formalnim ozakonjenjem federalnog uređenja. Federalne jedinice/regije su: flamanska, valonska i briselska. Jezičnim zakonima iz 1962. i 1963. precizno su utvrđene granice četriju jezičnih područja: flamanskog, francuskog (valonskog), njemačkog i dvojezičnog flamansko-francuskog. Na toj osnovici ustavne reforme iz 1970. ozakonile su tri zajednice: valonsku (frankofonsku), flamansku i njemačku, tri regije: valonsku, flamansku i briselsku. Uređene su i upravne jedinice: pokrajine (9) i općine (589). Valonska regija ima 4 frankofonske pokrajine i frankofonski dio regije Barbant. U sastavu valonske regije je i 9 oppćina s pretežitim njemačkim stanovništvom u pokrajini Liége. Flamanska regija ima 4 flamanske pokrajine i flamanski dio regije Barbant. Treća federalna jedinica je dvojezično područje glavnog grada, koje obuhvaća 19 gradskih općina. Izvršna vlastMonarh (kralj) nalazi se na čelu države te proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije, a ujedno je i nositelj izvršne vlasti. Svaki njegov akt mora imati i potpis nadležnog ministra. Kralj je i vrhovni zapovijednik vojske. Aktualni kralj je Albert II.. Vlada, tijelo izvršne vlasti, na čelu s premijerom, za svoj je rad odgovorna parlamentu. kojemu podnosi ostavku ako je izglasano nepovjerenje. Obvezan je paritetni sustav vlade s podjednakim brojem ministara Flamanaca i Valonaca. Zakonodavna vlastZakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Senata. Zastupnički dom ima 150 zastupnika, koje građani s 18 navršenih godina biraju neposredno, na 4 godine. Senat ima 71 člana, od kojih 40 senatora građani biraju neposreno, a 31 su kooptivni članovi. Mandat člana senata također traje 4 godine. Sudbena vlastSudbenu vlast obavljaju Kasacijski sud, 5 apelacijskih i prvostupanjski sudovi (tribunali). Posebni sudovi su vojni, mirovni, trgovački i sudovi za radne sporove. Državno vijeće (ima 18 članova) sudjeluje u pripremanju zakona, a istodobno rješava neke upravne sporove. Sudski sustav temeljen je na civilnom pravu koji datira od Napoleonova kodeksa iz 1800-ih. Od 1970. ozakonjene su tri zajednice (frankofonska/valonska, flamanska i njemačka), a postupna federalizacija rezultirala je autonomijom triju regija: Valonije, Flandrije i glavnog grada Bruxellesa. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica Od 1477. godine Belgija pripada kući Habsburg te ostaje u njezinu posjedu i nakon borbi za burgundijsku baštinu. Sjeverni Barbant i dio sjeverne Flandrije je od 1648. godine u sastavu južnih pokrajina, a od 1714., nakon rata za španjolsku baštinu, Belgija je ponovno austrijska. Protuaustrijsko raspoloženje odrazilo se u ustanku 1789. i proglašenju Ujedinjenih Belgijskih Država. 1797. godine priključena je Francuskoj Republici. Od 1815. godine ujedinjena je s Nizozemskom u Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemsko na čelu s Vilimom Oranskim. Nakon izbijanja revolucije 1830. godine u Bruxellesu, Belgija je proglasila neovisnost, potvrđenu u Londonu 1831. godine. Iako se u I. i II. svjetskom ratu proglasila neutralnom, Njemačka ju je okupirala. Od 1947. sklopljena je carinska unija sa Nizozemskom i Luksemburgom - Benelux. Belgija sudjeluje u stvaranju NATO-a 1949., Europske zajednice za ugljen i čelik 1951., Europske ekonomske zajednice 1957. i Europske unije 1992. Izvor: Wikipedija Obrada: Posavski obzor
Postavi kao omiljeni
Poveznica
Preporuči članak prijatelju
Pregledano: 1186 Komentari (6)RSS sadržaj komentaraPrikaži ili sakrij komentare ...
Neznalice znaju često reći da je najveći problem BiH ekonomske, a ne etničke naravi. Kao, zapošljavanjem bi se svi problemi sami riješili. Primjeri iz Beligije, ali i iz Španije i Irske pričaju jednu drugu priču. radi se o ekonomski razvijenim zemljama koje imaju neriješene odnose etničke prirode. Ako je jedna Belgija pred raspadom, onda ni naseobina BiH neće preživjeti.
...
interesantno da clanstvo u eu nije amortiziralo etnicka sukobljavanja ....pretpostavljam da je rijec o politickoj, ekonomskoj, jezicnoj ili kulturnoj majorizaciji neke od federalnih jedinica?
...
Članstvo u EU nije riješilio ni irsko i baskijsko pitanje. Našim političarima su puna usta Europske Unije, europskih standarda i europeizacije, a većina nema pojma o EU, samo ko papagaji ponavljaju jedno te isto.
EU je i dvojezičnost Finske, ali i podijeljenost Cipra. EU je engleska okupacija Irske ili autonomija Katalonije i Korzike. U Europi nama zemlje koja koja je tako etnički podijeljena kako BiH. Ako i ima svi narodi imaju svoje federalne jedinice. Samo kod nas slijepci forsiraju nekakav zajednički život i sl. Iako bi nam svima bilo bolje da se podijelimo. Samo u BiH nije normalo da svaki narod ima svoje dok je to u EU kojoj toliko težimo normalno. Umjesto stabilnosti i prosperiteta koje bi imali ako bi BiH bila organizirana kao federacija tri naroda mi ćemo i dalje biti otok bijede, nestabilnosti, zaostalosti, korupcije, kriminala, terorizma i svih onih odlika koji "krase" jednu nestabilnu državu. ...
Prije ili poslije će i muslimanima iz dupeta u glavu. Shvatit će i oni da je za sve bolje da je BiH federativna unija tri republike. Mi samo trebamo biti strpljivi i mudro graditi našu Herceg-Bosnu. Ako naši susjedi žele život protratiti maštajući o toma kako će BiH pretvoriti u begovat... Bujrum, naka im bude, naka maštaju, ali nas nemaju pravo kočiti na putu u prosperitet.
Svatko na svoju stranu i "mirna bosna"
Merkelica kaže da je multi kulti propao,a glupaća ne povlaći pouku iz raspada juge, bosne, Irske, Katalunje, Kosova ,Škotske,Nizozemske, Čehoslovačke, SSSR-a, a sve je to Evropska današnjica koja tek ćeka razrješenje.
I nedao bog da se stvaraju geta u bivšem komunističkom bloku kao što je to danas u Francuskoj, NJemačkoj, Italiji, Engleskoj,pa čak i Americi i Kanadi, Napišite komentar |







Belgija je jedan od osnivača EU a u šetnji kroz njenu njenu povijest otkriva nam kako njen položaj i državno uređenje nije bilo nimalo jednostavno zbog različitih naroda koji tu žive i različitih utjecaja. Ona je danas federativna država sa tri autonomne regije u novijoj povijesti i izmjenama Ustava iz 1993.god.









