|
Posavski rjecnik
A
(n)akastile – namjerno, samo zato, bas zato
abriktovati gl. – utjerati u red
´ajcati, ger. – razgoriti vatru
akrap m. - clankonozac odbojna izgleda, skorpion,
stipavac; 2. covjek vrlo ruzan i odbojan
alaliti, orij. – oprostiti se, osobito se misli na
casu smrti
alapaca z - naziv za zenu koja se nepristojno ponasa
(vice, dere se)
alcak m - orij. 1. prepredenjak, vragolan, lakrdijas,
sklon sali; 2. jak covjek
alka z., orij. – obruc od kovine, nausnice, metalna
naprava kojom se kuca na vratima
aluga z – travurina
alva z -poslastica od brasna, ulja, meda, secera i
oraha
ambrela z, tal. – kisobran
amidza m. orij. - stric
amper m. germ. - kabao, vedro, kova
anamo pril.- tamo,onamo
antilopke z. – cipele zimske
antraga z. - travurina
anuma z orij. - bracna druzica, supruga, zena
anjcug m. germ. - odijelo musko
apas m, franc. - olos, propalica
apateka z. – ljekarna
apatekar m. – ljekarnik, farmaceut, apotekar
apostol - apostol
aps m, grc. - zatvor
ap-tak germ. - pozor, komanda u austrijskoj vojsci
aranija (oranija) z - velika bakrena posuda za
kuhanje vani vecih kolicina jela prigodom svadbi,
pogreba i sl., a i za prehranu svinja npr.
arati gl. tur. - pljackati, pustositi, satirati
arenda (arendija) z. - zakup, zakupnina (´uzeti zemlju
pod arendiju´ )
arlaukati, gl. orij. – zavijati kao pas, urlati,
vikati
arterac m – bunar koji se busi do vode izmedju dva ili
vise nepropusnih slojeva zemlje
artija z. orij. – papir
Asican, Asicanka – stanovnik/ca Hasica
asna z. madj. - korist
asniti gl. - koristiti
avaz m, orij. - glas, zvuk, povik
avdika z - vrsta trave posebnog mirisa sto raste
uglavnom uz medje i kanale
avlija z – orij.- grec. dvoriste
* Dodatak:
(h)alva, ž. - poslastica pravljena od brašna, meda ili šecera masnih ili drugih sastojaka
(H)alvadžija, halvedžija orij. m. – covjek koji proizvodi i prodaje halvu
2. intenzivno misliti na jednu neugodnu stvar
astal, mad. – stol
ašik, ašiklija m. – momak koji se udvara djevojci
ašikovanje i. – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke
ašikovati, orij. – voditi ljubavne razgovore
B
babace zb – kudjeljin otpad s puno puzdera ( lanenog
otpada)
babak m – ojacani stupic u drvenoj ogradi
babije price z. – bablje price
babine z. - svecanost kada rodbina i prijatelji dolaze
porodilji i novorodjencetu s darovima
babinjare z.- zene koje s darovima dolaze posjetiti
porodilju i prvi puta vidjeti dijete
babo m. – otac
babura z. – vrsta paprike
bacati ili prosipati cvijece – obicaj da djevojcice
nose u procesiji ruzine latice i putem za vrijeme
procesije prosipaju cvijece
backa – sjemeni dio luka
badzo m.– zenine sestre muz
baf – zalizak kose
baga z. orij. insekt, kukac
bagatela – sitnica
bagra z.- orij. soj losih ljudi
bajagi, pril. orij. - toboze
bajat, pr. orij. - star, pokvaren od dugog stajanja
npr. kruh, ustajao
bajbok m. ger. – zatvor
bajer m. orij. - brijeg, obala, nizbrdica, strmina
bala z. rom - smotak, svezanj, mjera za kolicinu
sukna, pamuka ili slame i sijena, ovdje iskljucivo
povezana uz vrsidbu s kombajnom
Balegovac m. – selo u odzackoj opcini, sada
preimnovano u Novo Selo
balija m. - pogrda naziv za muslimana
balinkusa – pogrdan naziv za muslimanku
balonja m. – zutokljunac, nedorasla osoba koja se
namece kao najpametnija svima starijima
baljega z. – govedji izmet, stajsko djubrivo
banka z. – novcanica od 10 dinara
bardati gl. – pamtiti, zapamtiti, upamtiti
basca z. – vrt
baska pril. orij. - posebno, napose, odvojeno, po
strani
basluk m.– gornji dio preslice
Bata m.- poznate prodavaonice obuce
bata z. - biljka s cahurama u kojem je sadrzaj slican
vati stavljan u jastuke (raste u Savuljama podrucju
uz Savu)
bataliti gl. – pokvariti, zanemariti, okaniti se cega
becati se gl. – trzati se od straha
becnuti se gl. - lecnuti se, trgnuti se
befel m. germ. – naredba, zapovijed (najprije samo
careva i to «cara Franje Joz(i)pa», a zatim svaka
odredba koja je dolazila iz Beckog dvora, a u novije
vrijeme svaka opcinska ili druga drzavna obavijest
begenisati gl. – orij. svidjati se komu ili zagledati
se, simpatizirati nekoga ili nesto, zavoljeti,
zaljubiti se...
belaj m. orij. - nevolja, nesreca, rusvaj, patnja,
bijeda
belati gl. - ljuljati dijete u kolijevci
belati se gl. – ljuljati se
belegija z. orij. - brno, gladilica
beljiti se gl. – kreveljiti se
bendati gl. – uvazavati
bericet m orij. - dobra godina, sreca, blagoslov
bericetan pr. – blagoslovljen, sretan, plodonosan,
obilan, koristan
besika z. orij. - kolijevka
bestija z. – tal. Pokvarena osoba, osobito zena
necudorednoga ponasanja
bez m. orij. - bijelo tanko platno laneno ili pamucno
bezbel (i) pril. orij. - naravno, dakako, dabome,
doista, zaista
biba z. – pura, purica, tuka
bikelji m – pramen kose koji ide u oci
bilmez m. orij.- lijencina
biljeg m. – urodjeni znak na covjeku na pr. Madez
binjati gl. – tuci, udarati, biti
birik m. - momak, asik
birikati gl. - dotjerati se, urediti se
biti nekom mani – ne svidjati se ( momak djevojci i
obrnuto)
biva (kobiva) - kao sto to biva, to jest
bjelica z. – vrsta zuto bijele posavske sitne sljive
osobite za pecenje poznate rakije sljivovice
bjelic m. – vrsta kukuruza bijele boje
bjeljance s. – bjeljanjak jaja
bjen, a, o – tucen, a, o
blagoslov m. - u znacenju jednodnevnog slavlja za
pojedino selo, dan posvecen patronu sela, svecu
zastitniku sela npr. Sv. Anto Padovanski (ljetnji l3.
lipnja ) zastitnik sela Gornji Hasic i sela Osjecka u
dubickoj zupi, te u Slavonskom Samcu, sv. Anto (Antun)
Pustinjski (zimski, 17. sijecnja zastitnik Donjeg
Hasica, sv, Marko (Markov dan) 25. travnja blgagoslov
sela Tisina i Balegovca (Novo Selo u dubuckoj zupi),
Duhovi (2. dan Doova-Du(h)ova blagoslov u selu
Supljenovci(sada se zove Novo Selo) i Zasavici u
samackoj zupi, Sv. Ilija u Grebnicama i zastitnik
cijele Bosne, sv.Ana u najvecem bosanskom selu
Domaljevcu, sv.Alojzije u Gornjoj Dubici, Sv, Filip i
Jakov u Adi, sv. Rok u Prudu, Majka Bozja zalosna u
Cardaku, Spasovo u Garevcu, sv, Ivan Krstitelj u
Zoricama, Gospa od Andjela (Porcijunkula) u
Tramosnici, Srce Isusovo u Bos. Samcu, Velika Gospa u
Odzaku.......
blecat gl. - plakati, derati se bez razloga
blekav prid. – blesav
bliska z. – igra, uglavnom djecaka koji su na
postavljeni cilj sodredjene udaljenosti bacali sitni
novac; tko pogodi najblize pokupio bi sve novcice
bliznac, bliznica m/z.– blizanac, blizanka
bliznacad – brat i sestra blizanci
bljezgariti gl. – govoriti nesmisleno
bljucati gl. – vracanje hrane u male bebe poslije
dojenja ili hranjenja
boc(i)na z. – dio tijela u goveda izmedju kuka i
stomaka, slabina
bogajstvo s - bogatstvo
bogarati gl. – spominjati ime bozje zaklinjujuci se
bogaza, z. orij. – uzak prolaz
bogoroditi gl. – prigovarati
bogovati gl. - biti bogat, imati veliku moc, umisljati
se bogom
boj m. – kat, etaza ( kuca na 2 boja )
bolan prid. - 1. jadan (bolan ne bio!); 2.bolestan; 3.
uzvik
bora z. – bijela kvadratna tkanina na kojoj se veze
tzv. tehnika veza s krizicima
borosan(k)e z. – posebna ortopedska poluotvorena
obuca, koristi se za rad u trgovinama, bolnicama i sl.
bosiok m. – bosiljak, biljka ugodnog mirisa, sluzi kao
zacin
bostan m. – vocnjak za dinje i lubenice
Bozje davanje (uzrecica)– sve sto Bog daje covjeku
bozur(ak) m. arap. – bosur, biljka iz porodice
zabnjaca s velikim lijepim crveno-visnjevim cvjetovima
brasno s. – prosto, narodno, jecmeno, psenicno,
razeno, kukuruzno, crno, bijelo, zobeno
brasnja z. – krvavica spravljena od brasna i svinjske
krvi
Brasancevo s. - Tijelovo
bratic m. – bratov sin
brav m. – prasac, krmak
brdo s. – naprava za provlacenje niti osnove ili potke
brecati gl. - isprekidani zvukovi zvona ili necega
poput zvona
brecnuti se gl. – uplasiti se, burljati- prevrtati
stvari neuredno, praviti nered
bremza z. – kocnica
bremzati gl. – kociti, zaustaviti
brenovati gl.- njem. kovrcati kosu
breulja z. – ?
brezovaca z. – vrsta metle nacinjena od grana brezova
drveta za metenje dvorista
brkulja z. - vrsta psenice slicna jecmu s dugim
ovrscima tzv.brkovima
brljav prid.– prljav
Brljko m.– nadimak
brunjav prid. – nepocesljan
brvno s.- zid
brzgav prid. – zamazan oko usta od ostataka namaza
brzgonja m. – musav, zamazan covjek
buba z. – svinjeci zeludac punjen brasnom ili mesom
bubnjic m. -okrugla pec za grijanje bez pecnice
bubrezna z. - bolest bubrega koja je vrlo cesta u
Posavini s izrazito bolesno zutom bojom, nefritis
buckara z. – ona koja se bucka uvodi, pravi oko sebe
nered, proliva, razbacuje
buckuris m. - neukusno jelo
bucurlasta prid. –osoba okruglog, debeljuskastog lica
budak m.- orij. kramp, trnokop, pijuk
budbogsnama – Budi Bog s nama! – cesta razgovorna
postapalica
Budro(v)ka z. – lokalitet, polje u Gornjem Hasicu u
blizini rjecice Zandraga i bare Candzicke
budza z. – orij. rupa, osoba na visokom politickom
polozaju
budzak m. – orij. kut, cosak
budjav prid. – ustajao, zastario npr. kruh
bugarka z. - vrsta ponjave koju su kao rucni rad
radile posavske tkalje
bugija z.– orij. vijavica
bujrum - orij. izvolite
bukal m. – vrc
bukalo m. – nadimak
bukvica z. – vrsta ljekovite trave
bula z. – orij. muslimanka (opcenito)
bulka z. – lutka od krpa, za igranje djevojcicama
bulkica z. – dem. lutkica
bunar m. (metatezom buran)- orij.zdenac, studenac,
kladenac
bundeva z. – tikva
bundevara z. – savbijaca u koju se stavlja nadjev od
ribane bundeve tzv. sakreske sa secerom i kajmakom
bunjiste s. – smetliste
buranija, orij. z. – zeleni grah, mahune
burazor/burazer m. – brat, prijatelj
Burgija m. – cesti nadimak (primenjak) u posavskom
kraju
burgija z. – orij. svrdlo, busilica ili budalastina i
besmislica
burgijati gl. –orij. komedijasiti, govoriti
besmisleno, spletkariri
burljati gl.– traziti nesto praveci nered 2. krcati u
zelucu
burma z. – vjencani prsten, vitica
bus m. – povisen komad zemlje s travom (Pazi da te
netko ne vidi iza busa)
busa z. – gruda zemlje
busen m. – gruda zemlje (buseni, busenje- mn.)
butka z. - suseni svinjeci but
*Dodatak:
bardak – posebna glinena posuda za vodu, vrc, krcag
barjaktar, barjektar, orij. – stjegonoša, nositelj zastave
bibac, m. – puran
C
capati gl. - prigovarati
ceba z. – cebaljka, ljuljacka, njihalicac
cebati se gl. – ljuljati se , njihati se
Cebura - nadimak
ceburati gl. – livati previse tekucine
ced(u)l(j)a z.– potvrda koju je vjernik dobivao za
obavljenu uskrsnu ispovijed i tako ispostivao 4.
crkvenu zapovijed; inace svaka potvrda
administrativnog karaktera
ceger m. germ. - torbe s ruckom za nosenje ziveznih
namirnica, najcesce u Posavini napravljen od
kukuruznoga omota (suske), a posebni su radjeni i od
sibe
cerpic m. – orij. sirova , nepecena cigla
cicvara z. - jelo, kukuruzno brasno sa sirutkom
ciganiti gl. – kamciti, traziti vise nego ti pripada
cimati gl. - drmati, treskati, mrdati
cipelice z. – gumena zenska obuca na vezanje
col m. – mjera za duzinu od 2,60 cm
crljen – crven
crljeniti se – crveniti se
crljenkast – crvenkast
cuclja – duda
cuf – cuperak kose
cugator, ger. – pijanica
cunjati – ljuljati
cunjav – poderan
curicak – djevojcica
curik! – povik konju da se vrati unatrag
curikati – vracati se natrag
curovati – period od udaje djevojcice do svadbe
cvat - ukras u obliku palminog lista na straznjoj
strani pocalice nacinjen od svile i zica
cvokocati – cvokotati
Č
caborak – nerazvijeni klip kukuruza
ca(r)saf – plahta
ca(r)sija- grad, varos, dio gradova i gradica i to
centralni, sredisnji gdje se odvija drustveni zivot
ca(r)sijski – javni, nametnutnuti, neprincipjelni
interesi, carsijsko misljenje, («prica carsija».....)
cajo – vodja u svatovima
cakara - krava
cakija – sklopivi nozic , dzepni noz
caklja – drvena motka s kukom na vrhu s kojom su se
vadili predmeti upali u bunar
caksire - - orij. dio muske nosnje, kasnije se u
govoru odnosilo samo na hlace
camiti se – cesati se
campati .- razgrabiti
canak – drvena zdjela u kojoj se kao i u nacavama
mijesio kruh
cancar- orij. cavao, klin, pa i zubar
Candzicka – lokalitet u gornjem Hasicu prije pocetka
njiva, a iza Sarica sokaka, prije bara s ribama i
idealni «bazen» za kupanje svinja u ljetnim vrucinama
te skloinista gusaka i pataka. Kroz nju prolazi potok,
rjecica Zandrag ili Zendrag.
Candzicke – zene cije su kuce blizu Candzicke
capaliti – otimati se, grabiti se
cardak – 1. kos za kukuruz, 2. prostorija na katu s
dijelom izbocenim na ulicu; 3. glinena posuda za
nosenje vode u polje
Cardak – selo izmedju Garevca i Kornice, zupa Zalosne
Gospe
catma - posebno slavlje pri zavrsnim radovima
pokrivanja kuce, na «rogove» kuce stavljaju se darovi
za glavnog majstora kao: ukrasni peskiri, kosulja,
te(r)luci....., a svakako se stavlja i drzavna zastava
catrnja – jama s vodom
cekrk- naprava za sukanje prediva ili vadjenje vode iz
bunara
celinjak - pcelinjak
cereciti turc- razrezati meso na cetvorine (cerek=1/4
kg.)
cest – blagoslov, Bozje davanje
cestit – neporocan i castan, ali i marljiv, vrijedan i
radisan covjek
cesagija – metalna cetka kojom se njeguje i cisti
dlaka konja ili govoeda
cetvorka – 1. posebno tkanje za ponjave 2. posavsko
kolo ili „Man´ se Anka...”
Cicoran- ime pjevca
Cifut m. – pogrdan izraz za Zidove
cijati –cistiti ocerupano perje s peradi i
pripravljati ga za jastuke
cik - opusak
cik – uzvik za izazov (Dodji ako smijes, cik ti bilo!)
cik – vrsta ribe, jegulja
cikati- izazivati koga cime
cikvina - mjesto, koje su osobito mrzile hasicke zene
i zene iz okolice, gdje su muskarci, a i neke od zena,
provodili dane i noci u kartanju
cimbur- orij. jelo spravljeno od jaja, sira i luka
cimburis -isto
cini, (cini) – vradzbine
cinija- orij. zdjela
cista vaga – tezina zivotinja bez utrobe i koze
cistilisce – cistiliste
ciscenje – odlazak zena nakon 40 dana po porodu u
crkvu
civija - drveni ili zeljezni klin
civiluk – vjesalica
civit – modrilo, plavilo
civka – cipka
co(e)k m. – 1. covjek 2. muz, suprug
coko – covjek strasilo
corape – orij. Carape
corapici – kratke carape
culav – ostecena uha
culkan , culo, cule – covjek bez uha ili s nekom
fizickom manom na uhu
cuncati – posebno tkanje i izrada ukrasnih prekrivaca,
vjerojatno dolazi od rijeci cunak, drvene sprave na
koju su namotane raznobojne niti koje se provlace kroz
potku/osnovu na tkalackome stanu
cutura – orij.(rum) ploska(plosnata boca) lijepo rucno
izradjena od drveta, posebno ukrasena nosi se u
svatovima s natocenom rakijom
cuvadar – 1. covjek koji zna cuvati materijalna
dobra, 2. cvijet cuvarkuca
cuvalduz - velika igla
cvaknut- neozbiljan, sasav
*Dodatak:
cikorija ž. – biljka vodopija, žucenica ciji samljeveni korijen služi kao dodataka i nadomjestak kavi
Ć
caba – mirisna trava dugih listova
caca – otac
cackonja – sin slican ocu
cage - papir i sve sto je na papiru napisano, dokument
calovina – nespretnjakovic, budalas
casa –orij. duboka zemljana, porculanska ili bakrena
zdjela iz koje se uglavnom zajednicki jelo
cato – orij. pisar
ceif – orij. dobro raspolozenje, prohtjev s nasladom
ceifiti – uzivati
cenifa- orij. zahod, nuznik, WC
cer - kci
cevajitalo – neodgovorna osoba
ceza - dvopreg
cilim - orij. sag, tepih, prostirac
Ciro – uskotracni spori vlak
citati – planirati
copav – sepav, hrom
Copo – nadimak - covjek koji hramlje ili ima neke
probleme s nogama
corapici – kratke carape
corav – slijep na jedno oko, (Coro – poznati slasticar
u Bos. Samcu)
corka – obicno kokos koja ne pogadja zrno kukuruza
cuk(i)ca – demin. psic, mali pas
cuko – pas
Culap - prezime
culap- francuska kapa, beretka
cumez - turc- neugledan stan, soba, potleusica
cumur – ugljen
cuprija – orij. most
cuza, orij. - zatvor
*Dodatak:
catmara, orij. – kuca od pletera
cesma ž. – prvotno ograden i ozidan izvor ureden tako da voda u mlazu slobodnog pada, kasnije se izraz prenio za vodene pumpe umjesto bunara
cifut orij. pej. - Židov
cifutkinja ž. – Židovka
corba ž. orij. – jušno jelo, a u krajnjem slucaju se i za svaku juhu se govorilo corba
cunak m. – drveni pokretni cunasti dio tkalackog stana u koji se umecu niti za tkanje
cuti se – smrdjeti
D
daca – ispracaj mrtvaca sa svim obredima i ruckom ili
vecerom poslije toga
dado – otac
damar- orij. zivac, nerv, bilo, puls, zila arterija
darmar- orij. zbrka, metez, vreva, guzva, kaos
darniti – dirnuti
darnuti – 1. dirnuti u bolno mjesto; 2. biti dirnut
necijom paznjom
daso ili dasa – netko tko se pravi vise od onog sto
jest
de ba! - Ma daj!
dembel- lijencina
dembeliti/ isati – ljencariti
deme- orij. naramak, smotak, breme svzanjdrndolije –
nepotrebne stvari
der – deder
deveriti – tesko zivjeti, spajati kraj s krajem
dijati – disati
direk - orij. stup, greda oslonac
direktor m. – grozdje od necijepljene loze posebnog
mirisa od kojeg se u Posavini nije radilo vino vec je
uz plod bilo cesto vazno za hladovinu ispred kuce
divica – casna sestra
djec(i)nja - bolest male djece, grcevi, koliki
djecinje - djetetovo
dlakara – lopta od zivotinjske dlake
Doke Bjelotorbe – Posavke uz samu rijeku Savu
(Grebnicanke, Bazicanke, Bocanke, Lucanke,
Krepsicanke, Tolisanke.....pa sve do Orasja)
dola – udolina/udolica
dolma- punjena paprika
dolmiti- puniti, nadjevati nadjevom (papriku, rajcice,
patlidzan)
Donjani. Doljani – stanovnici nizeg dijela naselja
Donje Polje – lokalitet, njive Hrvata izmedju Skarica
i Bos. Samca
Doovi m. – blagdan Duhovi, zastitnik sela Zasavice i
Novog Sela
dovidova! – dovidjenja
dramiti se . lijeciti se
dres - njem. vrsilica s pogonom na naftu u kojoj se
zrnje zitarica odvaja od slame i pljeve
dretva – iskljucivo se odnosii na vrlo jak, ne mora
biti debeo, konac
drezdjati- isto sto i drezdati, s naglaskom stajati i
cekati nekoga ili nesto dugo na hladnoci
drkljaciti – nositi nesto tesko a cesto nepotrebno
drljaca - orudje za ravnanje zemlje nakon oranja
drljaciti - vuci nekoga ili nesto za sobom
drljati – drljacom ravnati zemlju
drljiti - isto
dropulja – deblja osoba, opcenito osoba koja puno jede
druga z. – vrsnjakinja, drugarica, prijateljica
drvenjaci – obuca od drveta osobito dobra za snijeg
Drventa – Derventa
drvoslan- veci panj ili drvo na kojem su se sjekla
drva za gorivo
drzalje - drska, rucka npr. bica ili pluga
ducati – sisati
duconja – dijete koje je dugo sisalo majku
dudovaca z. – rakija od duda
dulum¬ orij. mjera za povrsinu 100 m
dume - isto
dumenjak . trokutasti vanjski zidani dio tavana
Dumonja – nadimak, covjek ne previse inteligentan
dundara - nesnalazljiva zenska osoba
duni(u)ti – udariti, grunuti
duniti- puhnuti
dunjaluk - orij. svijet, okolica, materijalna dobra
duplje-rupa u trulom drvetu, ali i nekom u glavi,
supljoglav(ac)
durati- (ili od tal durare ili od tur. durmak)trajati,
ne prestajati, trpjeti, podnositi,ustrajati
dusek – orij. jastuk, uzglavlje, madrac
dusica - svijeca koja izgara za pokojne
duvak - slajer, veo, koprena mlade na vjencanju
duvar - zid
dvaest br. - dvadeset
dvica – vrsta brasna
dvozet – covjek koji je ozenio sestru pokojne zene
*Dodatak:
dukat, m. – dukas, naziv bizantinskih careva pa po njima zlatni novac – zlatnik, cekin
dukatarka, ž. – djevojka s brojnim dukatima na prsima, bogatašica
duvegija, orij. – mladoženja, zarucnik
DŽ
dzabaluk – zivot bez rada, jeftinoca
dzabe orij. – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud,
uzaman
dzada – bijeg
dzaja –
dzak ili vreca haljina – haljina za trudnice
dzaltara, orij. – djevojka koja se ne ponasa pristojno
dzevap, orij. – 1. otresti se, rijesiti se, otarasiti
se 2. polagati racun za (ne)ucinjena djela
dzezva – posuda za kuhanje kave s duzom drskom
dzidza – 1. igracka za djecu, 2. bale
dzigera, dzigerica – jetra, jetrica
dzonjati – spavati
dzudza – mali pijetao
dzulup – neposlusnik, zloceast covjek
Đ
djaur, orij. – covjek losih namjera, zloban covjek
dje – gdje
djendar- ukras oko vrata, ogrlica
djerdjef – kalup za slingu (vez)
djerma - orij. poluga za izvlacenje vode iz bunara
djindjuve - madj. zenski nakit opcenito, a zatim
nausnice
djogat – 6konj bjelac
djoja- neke vrste veterinar za prasad
djorati se – mijenjati se za nesto, trampiti se
djozluci/djozluke – naocale
djula - ruza,cvijet
djula - ime zenske osobe
djzebicka – njiva
E
ege – ostrac
eglen(isati) – razgovor, razgovarati
E, jest ja!, izraz – Ne vjerujem, Nije istina!
ekser – cavao, klin
elac, orij. – propast, nesreca, steta
elem – bilo kako bilo
enekcija – inekcija
erende, orij. – strug, blanja, strugalica 2. ribez,
trenica
F
fajn – dobro
fala – hvala
falinka – manjak, nedostatak, mana
farbar – laka jednostavna bojana tkanina
farbara – mjesto gdje se boji platno
farbarusa - suknja od bojanog platna
fasovat – dobiti svoj dio (obicno kazne)
fatat – hvatat
fermen - vrsta prsluka (dio narodne nosnje)
fes – kapa
fildzan, orij. – salica za crnu kavu bez drske
firaun, orij. – ciganin
firaunka, orij. – ciganka
firjanga - zavjesa
firnajz m. ger. – sredstvo kojim se premazuje drvo
fistan – haljina
fisek m. – papirnata vrecica siljasktog oblika,
napravljena od novina u koju se uglavnom u
prodavaonicama stavljala manja kolicina na pr. soli,
kave, rize, secera,
fitiljara – vrsta ponjave od izrezanih krpa
flis – tkanina s mekim, gustim i tankim maljama; plis
frandza, tal. – 1. resa, vrpca za ukrase 2. posebno
cesljana kosa
frljav – skiljav,
frljo – skiljo
frustulja – osoba ne previse radisna, neuredna i duga
jezika
frustulja – zena slabog ponasanja
fuglica – sprava
fukara – 1. siromasni svijet, 2. nitko i nista
funjara, orij – nistarija, gad, pokvarenjak
funjara, orij. – nistarija, pokvarenjak
furacati – nogatati se kao konj
*Dodatak
friško, - svježe
frtalj m. – cetvrt kile
isovati g. – ispsovati, izgrditi
ispeksiniti g. – isprljati
G
gajtan, orij. – vrpca
galon – staklenka
ganjak – hodnik
ganjc, ger. – u potpunosti (ganjc novo)
Gara, Garavulja, Garuljica – zenska osoba crnomanjaste
puti
gariti –cadjiti
gasara – mjesto gdje se gasio (pravio) krec
gedzo – podrugljiv naziv za stanovnike preko rijeke
Bosne u smislu neporosvijecenosti
gepati – krasti
gepiti – ukrasti
gibira – pripadajuci dio necega
gledje – gleda (pr.: gledjem, gledes, gledje,
gledjemo, gledjete, gledju)
glot, ger. – glatka meka pamucna najcesce tamnija
tkanina
glotena – suknja od glota, glotara
gljiva – guba
golovratka – kokosna cijem vratu nema perja
Gospin plac m. – tekst u obliku pjesme, dramskog
karaktera, koji se pjevao u crkvi iza obreda Velikog
petka. Izabrani pjevac ili pjevacica, interpretator
sv. Ivana i interpretorica Gospe imali su posebnu cast
u selu. Isus je uvijek pjevao svecenik a narod kor
Gospojina – velika Gospa
gra m. - grah
grad – Gradacac, grad i opcina sjeverne Bosne
granirka, ger. - suknja sivana u dva dijela: prvi
ravniji, drugi s usitnjenim naborima i tzv. granirom i
spojnim dijelom koji se protezao duljinom suknje
granjice – sitno granje koje je sluzilo za
potpaljivanje vatre
graorast – boje pepela s tockicama
graorka - kokos pepeljasto- sivoga perja s bijelim
tockicama
greben – naprava sa zeljeznim siljcima za grebanje
lana, konoplje ili vune
greblje – groblje
greca - strug
grecati – strugati zagoreni dio hrane, osobito
mlijeka
grijota – grehota (Doso dragi, ljubio me nije, samo me
je naveo na grije)
grije (zbirna imenica) - grijesi
grudica – kocka secera
grusa – smjesa brasna, jaja i prvog mlijeka poslije
teljenja krave
gubica – usna
guja – zmija
gujavina – glista
gula – grba
gulicati – plesti u obliku kuglica (gulicane carape)
gumati – drmati
gumileza – germ. ljepilo gume
gursuz, orij.- objesenjak, vragolan, spadalo,
nesretnik
H
htjeti – prez: ocu, oces, (os) oce, ocemo, ocete,
oce.; gl. pridjev radni: (h)tjeo, tjela, tjelo,tjeli,
tjele, tjela odnosno: ceo, la, lo, celi,le,la
I
ibrik, orij. – najcesce bakrena posuda s poklopcem za
kavu ili caj
ici po nevenu – iznevjeriti bracnog druga
ici po ru´o – dovesti ruho mlade u kucu mladozenje dan
rije svadbe
icindija, orij. – vrijeme prije zalaska sunca
iksan, orij. – covjek
Ilino s. – blagdan sv. Ilije zastitnika Bosne
ilinjaca – vrsta jabuke i kruske koja sazrijeva oko
sv. Ilije
inoca – suparnica koja voli istog muskarcu
irofa – zadnji sloj fasade
irudi m. – Zidovi
Is – Isus (Hvaljen Is)
iskamciti – jedva izmoliti
iskeciti – iskesiti zube
iskrbati – uciniti nesto neravnim
iskuciti se – odmaknuti se, ali i izbjeci obavezu
isoditi se – rijesiti se
ispeksiniti g – isprljati
ispitati se – pozdraviti se skime i upitati ga za
zdravlje
ispitana osoba – osoba koja rado i lijepo pozdravlja i
dometne jos koju lijepu rijec uz pozdrav
ispljuskati – proliti nesto
ispoistija – polako, lagano
istrat gl. – istjerati
iscil, orij. – izabrati nesto po volji
iscil, orij. – izvoljevati (isciliti),2. slutnja u
igri prstena gdje se prsten sakriva
iveraca – vrsta ponjave radjena od vune
izdegenjeciti – istuci
izdjeljati gl. – nozem izrezati koru i tanjiti drvo do
zeljenog oblika
izdramiti – izmoliti, ozdraviti
izuvijedati gl. – previse zahtjevati, izvoljevati
izvratiti gl. – okrenuti robu na drugu stranu
J
ja, ba – pojacani afirmativni oblik «da»
ja! – da!
jabandzija, orij. – stranac
jabucnjaca z. – pita od jabuka
jabukovaca z. – rakija od jabuka
jacmenjak – izraslina na oku, mali cir
jagluk, orij. – posebni vezani ukras na djevojackoj
glavi
jagma, orij. – otimanje oko necega, guzva, navala,
grabljenje
jagmiti se – otimati se oko neceg, grabiti
jajce – jaje
jaka, orij. – ovratnik, kragna
jakako – svakako, dakako
jami ba – ma nemoj!
japija, orij. – drvena gradja za kucu
japura – jama, kaljuza
jarak, orij – prokop, kanal
jaran, orij. – prijatelj
jaranica – prijateljica
jarko – zarko, vatreno
jaruga – udolina s vodom
jastuk, orij. – podloga za glavu
jaukati – glasan plac za pokojnikom u obliku
naricaljke
javo – jao!
jazuk, orij. – steta, kvar, grijeh, zali Boze!
jednek, orij. – prokop, kanal
jednoc – jedanput, jednom
jednozica – vrsta ponjave (dosta grubo tkana ponjava)
jedrica – bobuljica, akna na licu i tijelu
jedzek m. – jelo (jela nizana po redu na jednom
obroku)
Jelas – lokalitet, odvojak Donjeg Hasica izmedju
Tisine i Novog Sela
jendisati – nadvladati
jenga, orij. – djeverusa, udata zena koja se u
svatovima brine za mledenku
jer(a) – zasto
josika – drvo, joha
*Dodatak:
jetrva, ž. – žena muževljeva brata
jorgan, m. orij. – topliji pokrivac, najcešce ispunjen vatom ili vunom
K
kabl – sposoban
kabuliti – dati nekom nesto drago teska srca
kadifa – 1. barsun, vrsta platna; 2. vrsta cvijeta
kajase – uzde, siroki remen kojim se upravlja konjem
kajati – nosenje crnine poslije smrti drage i bliske
osobe
kajdur, orij. – red, raspored, uvijek isto
kakocati – oglasavanje kokosi
Kalavrasi m. – izraz za ljude koji su dolazili iz
Macve i prodavali drvene predmete na pr. vretena,
kuhace, nacve, oklagije
kaloper – vrsta cvijeta
kaluf – predmet po kojem se prave figure rucnog rada,
cipele ili kolaci
kaljace – gumena obuca za blato
kamara – gomila
kanafa – konop
kanal – vodeni prokop, korito
kanat m. – krilo ograde, vrata ili prozora
kangar – teza kompaktna tkanina
kangarusa z. – svecana suknja nacinjena od kangara
kantar – vaga
kantarija – vrsta ljekovitog bilja
kanjura – svitak vune, svile ili svilice
kapac – sposoban
karati – prigovarati
kastile, orij. – namjerno, hotimice
kavanusa z. – zena koja nudi i posluzuje kavu
kebati gl. – loviti, hvatati
kecelja – skolska kuta
kecke – pletenice
kefa – cetka
kerma – kvas
kevcija – zahitaca
kezme, orij. – prase
kezmica z. – mlada svinja koja se jos nije oprasila
kibla – kanta s poklopcem i drskom za nosenje mlijeka
kiblica – diminutiv od kibla
kicura - kita
kidisati – navaljivati, nasrtati
kifla z. – pecivo u obliku roscica
kijamet, orij. – nevrijeme
kika – kosa
kiljer – soba, prostorija
kirija, orij. – najam
kiselica – biljka dugih zelenih listova, kisela okusa,
upotrebljava se kao salata
kita z. – 1. muski spolni organ, 2. buket cvijeca
klanfa z. – zeljezna kuka
klapiti - udariti
klasura – ostaci suhih stabljika od kukuruza
kleberiti se – smijati se raskaleseno
kleto – jako, puno, mnogo
klipaca z. – otkinuta osusena grancica, nesnalazljiva
djevojcica
klip-klop – cucni, ustani
klipici m. – stapici skojima su skolska djeca ucila
brojiiti
kljakav – osoba bez jednog od udova
kljucic – vrsta cvijeta, zuti jaglac
Kninevi – lokalitet, groblje u G. Hasicu
kniti gl. – bojati kosu ili nokte (prezent: knijem,
es, e; knijemo, te, ju)
kobiva – kao sto biva, toboze
koc m. – kolac
kodom – istom sada, tek
kolacara z. – zena koja dobro pece kolace, i vrsta
dinje
kolacici m. – uglavnom suhi kolaci; («Na trnu
kolacic». Obicaj da kuma nosi na trnu kolacice
mladozenjinoj kuci e da se i na taj nacin pokaze
svadbeno obilje)
kolara – mjesto za kola, uglavnom uz staju
kolesara – ponjava u obliku kola, krugova
kolija – puno kola na jednom mjestu
kolo, kolce – iskljucivo kolo na peci
kolobar – natekli podocnjak
kolomaz m. – crna mast za mazanje tockova na kolima
kolje s. – skupa kolaca uz grahorice i vinovu lozu
koljeba z. – koliba, na pr. u bostanu za cuvanje dinja
i lubenica
komaljika, otucak – unutrasnji dio kada se skine zrnje
s kukuruza
komati – kruniti zrnje s klipa kukuruza
kompa – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke
kompjer m.– krompir (Kompjer na tevsiju! krompir
izrezan na okrugle ploske i pecen s mesom za nedjeljni
ili svecani rucak)
kompjerusa – savijaca u koju se stavlja nadjev od
krompira s lukom, vrhnjem, jajem i slaninom
komsija m. - susjed
kona – prijateljica, susjeda
konda – kao da
kopilara – djevojka ili udovica koja je rodila dijete
izvan braka
kopile – vanbracno dijete
kopilinje – vanbracna djeca (kopilad)
kormaniti – upravljati ladjom
korpa – kosara
korpara – mjesto za izradu predmeta od siblja na pr:
korpe za odlaganje prljave robe i nosenje namirnica,
stolove stolice, lustere, pletenke, kolijevke,
krusare, podmetace za suhu hranu, vaze za suho
cvijece, koferi
korpari – ljudi koji izradjuju proizvode od siblja
kosibasa – prvi kosac
kostan – trava za goveda
kotac m – svinjac
kotlac – ocica u pletivu
koto(v) - kotao, posuda za kuhanje na otvorenoj vatri
kova – kanta
kovcalica – metalna napravica za pricvrscivanje, kopca
kovcarica, kvacalica – kao gore
kozusak – posebno ukrasen kozuh za zenske
kozuv – kozuh
krajcani – zitelji jednog sokaka (Candzicani, Mikici,
Matijasevici...)
krastavica z. - krastavac
kr-bulj – birati a lose odabrati
krcav – slabunjav
Krco – nadimak, covjek slabunjavog zdravlja ili slabe
konstitucije
krdzumati – boriti se; grubo rezati
krecana – isto sto i gasara
kresa – sibica
krizban, ger. – bozicno drvce
krkace – nositi nekoga na ledjima
krkati – previse jesti
krmadati gl. – psovati
krmeljko m. – muskarac koji se nije umio
krmeljusa z. – zena koja se nije umila
krmez, orij. – marama zagasito crvene boje
krnjaukati – glasanje macaka u veljaci
kronfe – krafne, ustipci, slatko osobito pokladno i
jelo uz mesare
krpa z. – marama, rubac
krpara – lopta od krpe
krpica z. – maramica, rupcic
krtoziti – izguravati se iz tijesnog prostora
kru(v) – kruh
kruna – kresta – 1. kod pijevca na glavi mesnata
izraslina 2. kod djevojaka cvijece umjesto jagluka
krusara – kosarica za kruh
Kruscik – lokalitet u G. Hasicu
krvenica – krvavica
krzamak m. orij. - ospice
kubanj – slozeno snoplje klasure
kubura – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica
kuburiti – patiti se, muciti se
kucanja – terevenka, neobuzdano slavlje
kucati se - lunjanje okolo trazeci nekoga za seksualne
potrebe
kuca – 1. iskopana rupica u zemlji za sadnju 2.
zavrsni dio igre skuljaka
kuca – kuhinja
kucar – stan u kojem stanuje zupnik
kucisce s. – mjesto gdje je nekad bila kuca u novije
vrijeme i mjesto gdje ce biti kuca
kudiljka – loptasti oblik vlakna lana priredjen za
predju
kudrav pr. – kovrcav s uvojcima
kudro (nja) – nadimak za covjeka kovrcave kose
kudrov m. – pas kudrave dlake
kukurikati gl. – kukurijekati
kuljen – kulen
kurdupiti – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se
kusav – kratak
kutarisati se – rijesiti se necega ili nekoga
kvartir – iznajmljeni stan
kvit gl. pr. – izmiren, podmiren
kvitati gl. – podmiriti dugove
*Dodatak:
kajanje, s. (preko Bosne rušenje) – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine
kamciti, g. – iznudivati jadikovanjem
kapija, ž. orij. – vrata, ulaz
kapljevina, ž. – mast koja se cijedila ispod ražnja na topionicu
karan p – tužan, žalostan
kavedžija. m. orij. – onaj koji priprema kavu, ali i osoba koji uživa pijuci kavu
kazan, m. orij. – obicno veliki kotao za pecenje rakije
kila ž. – kilogram
koš m. – objekt napravljen prije od pruca, a kasnije od dasaka za spremanje kukuruza
kronfe, ž. ger. – krafne. Okrugli kolac od dizanog tijesta pecen na masti
kufer m. – kofer, kovceg
L
labrnja z. – pogrdno usna
lace – hlace
lad – hlad
laga – djecja plasticna duda ili cuca (djetetu se
njome laze da sisa majku)
lajati – prostaciti
lajavica z. – prostakusa
lajbici – grudnjaci
Lajka – nadimak
laloka z. – gubica
lampa – ptrolejka
landarati – hodati okolo bez potrebe
landaraca z. – zena koja bez okolo hoda
lapacat gl. - govoriti kojesta
laprdati – govoriti gluposti
larma – svadja, galama
larmati – svadjati se, galamiti
lata z. – limena posuda
lec gl. – leci
lec gl. - izleci mlade
legenj, ledjen – lavor, umivaonik
lelek – bogalj
lemozina, rom. – milostinja
lepeza – nakit na straznjem dijelu pocalice u obliku
lepeze kada se udata zena sprema «gologlava» tj. bez
marame samo s pocalicom
lepusika – trava kojom su se lijecili cirevi
letiti – trcati
lijevca – poluga na kolima
lilati – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu
listerka – suknja od listera, laganog platna sjajnog
prelijeva
litalica z. – 1. prolijev 2. osoba koja ima prolijev
liza z. – cvijet, ukrasna biljka s cvijetovima pticjeg
kljuna crvene, roza i bijele boja (pelargonija)
loga – mjesto gdje krava iza teljenja lezi
loksice – gibanica
loncija – osoba koja skita od kuce do kuce
loncijati se – skitati se
lopar – okrugla ravna daska za kruh
lopindza – lopov
lozati se gl. – granati se (na pr. vinova loza)
lozavac m. – grah kojem se stabljika oslanja na kolac
lubenicarka – vrsta kruske, iznutra ruzicasto-crvena
lucevina – hladetina
ludara z. – otrovna gljiva
lug m. – gaj
lug m. – pepeo
lugara z. – podlozak za skupljanje luga odnosno pepela
luksija – spoj pepela i vrele vode za pranje rublja
*Dodatak:
lanište, s. – zemlja gdje je rastao pa pocupan lan (lan se cupao, a ne žeo ili kosio)
lavor, m. fr. – umivaonik, široka posuda za umivanje
LJ
ljeljak – lijesnjak
ljeljen – ljiljan
ljepinja – suplja pogaca, lepinja
ljeska – lijaska, siba lijeskovaca
ljopaz, orij. – mangup, pokvarenjak, skitnica,
neradnik
ljotati – srati (goveda)
ljucki pr. – ljudski
ljudikat gl. – ici medju ljude i razgovarati s njima
M
ma ja! – pa da
maca – mekana biljka koja se umjesto perja stavljala u
jastuke
macenice – tekucina koja se dobiva iz kajmaka kad se
od njega istuce maslo
macija – maceha
madzarica – vrsta plave sljive
madzun orij. – vrsta vocnog pekmeza, inace i nadimak
maje – zene iz rodbine, susjede, prijateljice i
poznanice koje se brinu o pripremi, kuhanju i
serviranju hrane za vrijeme svadbenih i inih seoskih
svecanosti
majiluk – pojam za sve koji se brinu da sve bude u
redu oko hrane na seoskim svecanostima
majkavicka – osoba ista majka i u fizickom i u
duhovnom pogledu
makasinke z. – vrsta cipela bez vezica
maljati se gl. – mazati lice crvenim papirom koji
pusta boju
maljav pr. – vrlo dlakav
mamlaz, madj. – glupan, tikvan, budalas, ljencuga
manisati gl. – naci nekom manu, gresku
mar(i)sati gl. – tuci, udarati, stalno prigovarati
Marijanovicka z. – lokalitet, njiva
marinska svijeca – svijeca koja se blagoslivlja na
Svjecnicu i sluzi iskljucivo za paljenje kod umirucih
osoba
Markov dan m. – blagdan sv. Marka, zastitnik Pruda,
Balegovca, Tisine...
markovac – iris, perunika
marnit gl. - udariti
masat, orij. – brus, ostrilo, belegija
maslenica – pita s maslom
mase, masice, orij. – ozeg, hvataljka za zar
masnjav – odstajao, popaucen
mastrapiti – tuci, udarati, jesti halapljivo
mauna z. – mahuna
medecina – medicina
Medo, Medonja - nadimak
medjed m. medjedica z. – medvjed
mejtel, orij. – puckoskolac, objesenjakmur, orij. –
pecat, stambilj
melo – ostaci hrane koja se psrema za stoku
meraja, orij. – 1. javna livada ili pasnjak, 2.kraj
obasjan suncen
mesara – svinjokolja
metilj – bolest zivotinjska, osobito kod krava
metiljav – obolio od mertilja
metlina – biljka visine kukuruza koja se
upotrebljavala za izradu metala
metliste s. – drzak metle
mic(i)na z. – veliki cir
miloduv (h) – biljka ugodna mirisa
milosca – 1. svaki dar koji se nosi u posjet, 2.
pokloni mladenki koje rodbina daje ispred crkve
neposredno proije svadbe
minda – osoba niskog rasta
miruv – miris
miso sveto – uzrecica «U ime Isusovo sveto!»
mjeur, mijur – mjehur
mlaviti gl. – trti, tuci, iscrpljivati
mliva z. – samljevena zitarica, obicno prvi godisnji
plodovi
mljecika z. – trava za stoku iz koje pri branju tece
tekucina slicna mlijeku
moca – vrsta safta ili slicnog umaka u koji se umacu
komadici kruha
mocaga z. – motka, toljaga
moci: prezent: mogu, mores, more, moremo, morete,
mogu; s negacijom ne mogu, ne mores i ne meres, ne
mere i ne more, ne meremo i ne moremo, ne merete i ne
morete, ne mogu
modrac – ulozak za krevete
moler m. Ger. – licilac, sooslikar
molovan pr. – dotjeran, namazn, lijep
mo(n)ce, postap. – pa
morda – mozda
morda – mozda
morkinja, curta – vrsta tikve, bundeve s narancastom
unutrasnjoscu, jestive, podrijetlom iz Kurdistana
morlice – kaluipici za pravljenje kolaca (medvjedje
sape)
mosur, orij.- cijev, tkalacki cunak s namotanim
koncem, mrsava osoba
mraziti - mrziti
mrcina – naziv za lijencinu (cuko)
mreza z. – vrecica mrezastog oblika za nosenje
namirnica
mrezica z. – zastitni dio na zadnjem kolu bicikla
mrkaljica – vrsta duge zenske rubine vezena mrkom
svilicom na obrubima, rukavima i prsima
mrljav – bezvoljan, polagan, «krepan»
mrtavac – pokojnik
muadzer, orij. – izbjeglica, doseljenik, emigrant
mucak m. – 1. pokvareno jaje 2. djecja igra
mukajet, orij. – nezainteresiran, nepazlji, ni da
pisne, bas ga briga
muket, franc. – stijenj, vostani, savijen u klupko ili
spiralu, gori za pokojne
muklije – tamnije
mur m. - pecat
musema, orij. - plasticni stolnjak
musmulje, orij.- smedja vocka, oskorusa
mustra z. – uzorak
mustrati gl. – tjerati u red, vjezbati
mustulugdzija orij. – donositelj radosne vijesti
mustuluk – orij. radosna vijest
mutav – nesnalazljiv, nekomunikativan
*Dodatak:
me(h)ana ž. orij. – mej znaci vino + hane= kuca; gostionica, krcma
medžedija, ž. orij. – turski zlatni novac, lira, prozvan po sultanu Medžidu polovicom 19. stoljeca
misari, m. – oni koji su prisustvovali sv. misi
mraziti g. – mrziti
N
nabaska, orij. – posebno
nabelajiti – nastradati, proci lose, nadrljati
nabirikati se – urediti se, dotjerai se
naboj m. – natuceni dio stopala od cipele, koji moze
postati i gnojan
nabrajati – jaucuci nabrajati za pokojnikom iznoseci
gotovo u stihovima sav njegov zivot i tugu onih koji
za njime ostaju
nacigovati germ. – praviti nabore na tkanini
nacurovati se – dugo i lijepo djevovati, biti djevojka
nacinjati – posebnim kalupima ili tkanjem praviti dio
po dio svecanog pokrivaca a zatim spajati dijelove u
cjelinu
nadoci – dignuti se ( na pr. tijesto, doci s vremenom)
nadostukljati gl. - nadodati
nafaka - ono sto sudbinski dozivljava svaki covjek
nagrajisati – proci lose, nadrljati
naici i nadoci gl. – dizanje tijesta do odredjene
kolicine
naiskole, pril. - posebno
nakaret – ruzan
nakastiti (skastiti)orije. – naumiti, namjeravati
nesto
nakiljati – dosadjivati
nakititi se – na dan zastitnika sela obuci se bez
suknje, okititi glavu cvijecem, koja cura ima stavlja
dukate i na taj nacin «daje poruku da je punoljetna i
da je za udaju»
nalet orij- ruzna osoba ali i djavo, prokletnik
namaljati se – nasminkati se
namundiriti se – naljutiti se
namusuriti se – naljutiti se
nana – majka
naperiti – ugoditi, urediti
napoj - ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za
stoku
na povatu – na dohvat ruke
naprosnjak – jecmenjak
nasaditi (kokos, patku, gusku) – staviti na jaja da
izlegu mlade
nasaraciti – staviti nesto tako da jedva stoji i da ce
brzo pasti
naspa – nasip uz rijeku
natacci m. – priglavci
navijeniti – staviti na vrpcu dukate ili neko drgi
nakit
navjescivanje - tronedjeljno oglasavanje djevojke i
momka u crkvi prije vjencanja u svrhu sprecavanja
nedozvoljenog vjencanja
navr´ prl. – navrh
nazdravo – bolest koze ili kostiju koja se pojavi bez
pravo razloga, zaboljeti iz cista mira
nazor, prilog – na silu, jedva
nebore – podstapalica u razgovoru kao: je, da, ovaj,
onaj....
necati germ.– plesti u obliku mreze
necesnjak – vrag, sotona
nedilja – nedjelja
nefaljeno bilo! – ne primi Boze!
neja- nema
ni mi je zao – nije mi zao
niparasta – ni za sto
nobet - prilozi koji se prikupljaju od vjernika za
uzdrzavanje zupnog dvora
nogar - potopranj na kojem stoji stol
nositi casicu – u svatovima mladenka nosi casicu
rakije od osobe do osobe poljubivsi starije u ruku,
zene u lice, s mladjim muskarcima se rukuje, a
mladozenju preskace. Poslije ispijene casice svatovi
na pladanj stavljaju novac kao dar mladenki
nosa – tuta, nocna posuda
nosati – nositi nekog ili nesti neprestano (na pr.
bolesno dijete)
nula – najbolja vrsta brasna za kolace
nuzden – nuzan
NJ
njeko, njeki, njeka – netko, neki, neka
njesto – nesto
O
Obad - nadimak
obaska – napose
obavijesti zupljanima da ako tko zna za neku zapreku
zbog koje momak ili djevojka ne bi mogli stupiti u
brak da se obavijesti zupni ured
obiljezje – dar koji djevojka daje mladicu u zalog da
ga nece prevariti i raskinuti zaruke (najcesce dukati)
oblaguzan, zna, zno – osoba koja voli dobro jesti
oblazak – posjet porodilji dan dva nakon poroda
obremaca – motka (komad drva koji sluzi za nosenje
hrane preko ramena)
ocenasi m. – krunica
ocorapit – blesav, sasav
odar – mjesto na koje se stavlja lijes
odlegnuti – poceti, zapoceti ranju koja ce trajati, na
pr. odlegla se smijati
odloziti – naloziti vatru
odrljine – vec nosene stvari, vec jedeno jelo
odzevapiti – izdrzati, rijesiti se
ofajdisati se – okoristiti se
oglabati – pojesti sve do kraja s kosti
ogledati – oprobati hranu na pr.
oglocati – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti
ois-stu – povik zapreznoj stoci
oka – mjera
oklagija, orij. – valjak za razvlacenje tijesta
okopiliti se – roditi dijete izvan bracne veze
olba – stara mjera za tekucini (oko 7 dcl)
opane – otpadne
opijelo - uoci i na Dan mrtvih svecenikova molitva za
pokonjika na njegovom grobu
oplecak – bluza
opricati – ispricati
oputravci – opanci ispleteni od tankih niti (
remenova) koze
orav, ora(v) – orah
Orka – zensko ime
orma – konjska oprema
orman – ormar
ornalija – ukosnica
oroz – pijetao
oroz – pijetao, kokot
orukvica z. – dio kosulje oko ruke, narukvica
ostal – stol
osubitati se gl. – usuditi se
os – nes – hoces – neces
os li? Hoces li?
osap – suseno voce
otarak – rucnik
otesliniti – nekoga se rijesiti
otkaniti se – okaniti se
oto – to
otoic – malo prije
ovarisiti se – okoristiti se
ozariti se – opeci se koprivom
*Dodatak:
obor m. – svinjac
ocale, i. – naocale
otpadan p. – neuredan
otraciti, g – obaviti nešto dobro, na primjer proslaviti svadbu, blagoslov, ali i otraciti dacu
P
pajdovati g. – poseban proces u mljevenju brasna
paklo, germ. – paketic, zamotuljak
pala z. – u igri pale i piriza duzi stap oko 0,5 m.
Kojim se udara piriz do oznacenog mjesta na pr. rupice
u zemlji, ograde
palanka, orij.- balkanski zaostali gradic
palija z. – stap
paljetkovati – poslije poznjevenog jecma ili psenice
slobodno skupljanje ostataka na svim njivama
panda – pa onda
pantljika z. – vrpca
panjkati gl. – klevetati, olajavati
para - prijedlog po
parabela, rom. – pistolj velike jacine
parica – vrsnica u godinama
parjenica – drvena naprava za pranje robe koja je
ranije posuta pepelo
parocic m. – 1. ministrant 2. sjemenistarac
parokija z. – svecenicka skola
parosnik – vrsnik u godinama
patispanja (pan di Spagna) – poseban kruh, vrsta mekog
kolaca od secera, brasna i jaja
patlidzan, orij – 1. crveni – paradaiz, rajcica 2.
plavi ili mrki mesnati plod duguljasta oblika
patrice z. – krunica
pe(k)sinav pr. – prljav
pecenica – odojak, uglavnom pecen na raznju za Bozic
pendzer, orij. – prozor
penjac m. – vrsta graha koji se penje uz pritku
perut z. – prhut
pesinav p. - prljav
petica – vrsta brasna
petrovka z. – jabuka zuto zelene boje, kiselkastog
okusa, sazrijeva oko blagdana sv. Petra koncem lipnja
pijuckati- cuclati
pilav, orij. – 1. gusto kuhana riza s ovcijim ili
pilecim mesom 2. svadba
piljiti – buljiti u nesto
piljkati – traziti nesto sitno, rasuto naokolo
piljotina - ostaci piljena drva
pindjiris m. – przeno jelo spravljeno od luka,
cesnjaka, paprike, rajcice i patlidzana
piriz m. – kraci stap (15-20 cm) koji se odbacivao
palom u igri pale i piriza
pirjan –vrsta kuhanog jela s rizom
pirmic, orij. – riza
piscaljka z. – zvizdaljka
piscati gl. - pistati
pizma grc. – mrznja, neprijateljstvo, omraza
pjano m. – pijanac
plac – mjesto za izgradnju kuce
placka z. - pljacka
plackat gl. – pljackati
plajvajz m. ger. – zidarska olovka
planjka – fino obradjena daska
platon – kola s gumenim tockovima koju voze konji
plej m. – lim
pleskati se – tuci se po straznjici i pokazivati to
rukom stranci s kojom se osoba svadja
pletenka z. – veca boca opletena sibom
plik m. – natucen i gnojni dio koze s mjehuricem
plisirka z. – suknja usivenih i uglacanih gustih
nabora
pljevac m – sprava za cupanje korova iz psenice
po – pola
poasiti se gl. – uzoholiti se, osiliti se
pobardati - popamtiti
poboravljati – zaboravljati pomalo
pocalica – odjevni dio posebno izradjen, tkan ili
vezen s ukrasima na glavi udatih zena
pocrljenit gl. – pocrveniti
pocekicati – sumarskim cekicem oznaciti drva za sjecu
pocekicana marama – plis na kojem su sare vec bile
izbrisane opet je postao kao nov za to predvidjenim
radnjama. Otud izraz za nesto novo „kao ispod cekica”
poc(i)ne – crna lagana zenska obuca od valjane vune s
gumenom potplatom
podmazivat gl. – mazati zemljani pod u kuci ilovacom
podmjeriti se gl. – kupiti potrebne namirnice
podmjerivati se gl. – ici u kupovinu pred blagdane
podnimiti se gl. – nasloniti glavu na dlan ruke
naslonjene na lakat
podvezac m. –
pofajn pril. – podosta
pofala z. – pohvala
poinaditi se – posvadjati se
pokljukusa – rijetko tijesto od brasna, vode ili
mlijeka te jaja, kasnije premazana kajmakom (velika
deblja palacinka)
pokodlaciti – pretvaranje zle duse u spodobu koja
plasi ljude nocu
pokopiliti se – roditi dijete izvan bracne veze
pokr´at – potuci, unistiti
pokrivaca – 1. tkani ili vezeni komad tkanine na kojem
se kleci u crkvi (okolica Bos. Samca); 2. pokrivalo za
novorodjence
pokrov – posebno izradjena plahta kojom se prekriva
pokojnik
pokucnice z. – papuce koje se nose samo u kuci
pola z. – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio
kukuruz ili psenica
poletusa z. – osoba koja ima sklonost raznositi
vijesti po selu (ugrabiti mustuluk)
Poloj i pjeskara – lokaliteti
polutan, polutanka – djeca iz mijesanih brakova
poljar m. – cuvar polja
Poljar - nadimak
poljevanica – pita, obicno polijevana vrucim uljem i
vodom
poljevati – polijevati
poljevusa z. – pita od vrlo tankog tijesta, obicno
polijevana vrelim maslom
pomada – svaka krema za lice
ponediljak – ponedjeljak
ponocka z. – polnocka, bozicna misa u pola noci
ponjavci – donja plahtica za djecje lezajeve
ponjavica – prostirka za novorodjence
pop m. – iskljucivo za svecenika pravoslavne vjere,
inace ima pejorativno znacenje
popara – jelo od starog kruha
poradjivati gl. – pospremati po kuci
postelja – krevet bez uzglavlja
posvecenje – jelo koje se nosi na veliku subotu na
posvecenje u crkvu i blaguje se za vrijeme uskrsnog
dorucka
Postac – ime macka
postucati . potkratiti kosu, brkove, bradu
potavniti – potamnjeti, potamniti
potkoljenaca – tkani ili vezeni komad tkanine za
klecanje u crkvi (okolica Odzaka)
potkriza – suhi kruh, izrezan i poliven vrucom vodom
ili mlijekom i jajima a potom zapecen
potpocalica – odjevni dio ispod pocalice, obicno od
beza
potpraciti se – nabosti se pod nokat ruke na iverje
povezac m. –
povratiti se gl. – budjenje iz nesvijesti
pracjep – sprava za guljenje kuhane sibe
pracak – prakljaca, plosnata drvena naprava kojom se
tuklo rublje pri pranju na potoku
prakatur – crkvenjak (opcenito) a najvise onaj koji
skuplja milostinju
pregaca – odjevni predmet 1) bogato ukrasen u narodnoj
nosnji 2. obicni zastitni odjevni predmet pri radu u
kuhinji
prelac m. – sudionik prela (sijela)
preslicak – gornji dio preslice na koju se stavlja
kudjelja
pridjecit gl. – propovijedati u crkvi
priglavak - vrsta pletene vunene, lanene ili od
konoplje carape do gleznja u raznim bojama
prijosnji – prvotni, prijasnji
prika – prijak, muski clan obitelji povezanih udajom
ili zenidbom
prikanjkati se –plkakati do iznemoglosti
prikipiti gl. – jako se uzrujati
priko – preko
prikobacit gl. – preskociti
prilaz – drveni prijelaz izmedju 2 dvorista ili 2
njive
prilaz – posebna daska, povisena stepenica izmedju
dvaju dvorista blize rodbine
primenka ili primenjak – nadimak
prinos m. – poklon u naturi prigodom svadbi ili daca
(meso, kruh, riza, kava, secer, kokos,...)
pripoznati gl. – darovati na svadbi
pripoznavanje – darivanje mlade i mladozenje na svadbi
prisnapiti gl. – upregnuti svu snagu da se nesto
postigne, dodijavati, stalno traziti
pristala – lijepa, stasita osoba, 2: biti u nevolji,
nedoumici –«Gdje sam sad pristala?»
prisc m. – prist
pritereznit - prevagnuti
priusak – e da ne bi, ma da
privariti – tijekom zaruka prekinuti zaruke i otici s
drugim momka
privrat – dolazak nove vlasti (iza II svjetskog rata),
stariji ljudi nisu nikada govorili oslobodjenje
privrata z - palacinka
prkati – izazivati
prkeljati -1. pocetak djetetova govora, 2. govor radi
govora
prnjavor – nered, smece, zabacenost
procijepak – plavi proljetni cvijet, vjesnik proljeca
procvast gl. – procvjetati
prolopoviti se – pokvariti se, ne biti dobar kao prije
(nema veze s lopovlukom)
propelo s. – raspelo
prost – jednostavan
prosto ti – slobodno ti
prosenica – djevojka koja se prosi
prosnja z. – prosidba
prova z. –
prstenovanje – cin momka i djevojke prije
navjescivanja, kada se momak i djevojka zarucuju i
kada mladic djevojci daruje prsten u prisutnosti
najblize rodbine
pucanj – sprava za obradu kudjelje
pucavice – kukuruzne kokice
pucpula z. – vrsta dvodjelnog dugmeta koje se spaja uz
onomatopejsko «puc», a za razliku od obicnog dugmeta
nema rupe na odjeci
puic – poziv svinjama za jelo
pula z. – dugme
puljkati gl. – pomalo uzimati vodu
pumpa – cesma, mehanicki bunar
Pupo m. – pupak (i nadimak)
pura z. - zganci
purati – peci kokice
purka – kokica od kukuruza
pusola z. – papiric na kojem je napisana neka poruka
Pustara – lokalitet izmedju Dubice i Balegovca tik uz
rijeku Bosnu
puscat gl. – pustiti
putar m. – cestar
putrusa z. - kuja
puvaca z. - zaba
puzavac m. – sitno cvijece malih, plavih cvjetova,
brzo se razmnozava i «puze» uokolo
puzder – tvrdi otpaci tucenog lana
*Dodatak:
pecenjak, m. – mladi kukuruz, kuhan ili pecen
peškir, m. – ubrus, rucnik, otarak
pirinac m. - riža
placar(i)na ž. – taksa za upotrebu prodajnog mjesta na tržnici, ali i placanja poreza svatovskih uzvanika kroz djevojacku kapiju
plao – puno
plast, m. – sijeno složeno u obliku stošca
ploska, pljoska ž. – plosnata bocica, staklena, opletena ili presvucena kožnom navlakaom a upotrebljava se osobito u svatovima za nošenje šljivovice
poboraviti g. – pozaboravljati
pobro m. – pobratim, prijatelj
pode – svecanost prvog posjeta rodbine tek udatoj ženi, obicno prvu nedjelju poslije svadbe
podvezaca, ž. – bijela krpa s dugim vezicama u kojima se na obremaci nosila hrana
podani – sudionici svecanosti poda
polka i prsten – vrsta igre, skrivanja i traženja
položaj m. – dijete koje dolazi u odredenu kucu na Badnjak i zatice pod strehu iznad praga šušanj, hrani živad i biva posebno darovano
ponjava ž. – prostirac ili pokrivac domaceg tkanja
povjesmo s. – posebno obraden svežanj lana cija se preda upotrebljavala za finija i tanja tkanja
pracice, i. – trijeske, iverje
prelo, s. (sijelo) – u pocetku zajednicki vecernji sastanci žena poradi prediva, a kasnije naziv za bilo kakave vecernje poslove i razgovore
preslica, ž. – drvena naprava (štap na vrhu proširen) za predenje, vrlo cesto lijepo ukrašen i izrezbaren
prikazivanje, s. – cin darivanja mladenke i mladica javno pokazan i izrecenkao i darivanje rodbine od mlade
priterezniti g. – prevagnuti
prten – lanen ili od konoplje
puzno – kasno (puzni pilici npr.)
R
rada, pril. - rado
radijon m. – radio
rajet m. orij. – mir, spokoj
rajf m. ger. – ukrasni obruc u zenskoj kosi koji
sprecava padanje kose
rajsnegla, ger. – okrugli cavlici manje jacine - za
papir
raka – mjestp u zemlji iskopano za lijes
rama z. – okvir
rampa – metalna pregrada preko pruge
ranka z. – prvo sezonsko voce i povrce
ranjenik – prase koje se hrani cijelu godinu za klanje
u studenom ili prosincu
ranjenik, hranitelj – sin, obicno najmladji, koji se
brine za roditelje u starosti i koji u vrijeme
austrougarske vladavine nije isao u vojsku ili rat
rascerat gl. - rastjerati
raskamuziti se – prekuhati se
rasoda z. – povrce i cvijece za presadjivanje
raspust – skolski ljetni i zimski praznici
raspuscenica – razvedena, rastavljena zena
rast(ic) m. – hrast, hrastic
Rastik – lokalitet u G. Hasicu
rasak – drvena naprava za namatanje ispredene vune,
konoplje ili lana
razbit gl - razbiti
razbit, prid. – razbijen
razor – vrsta oranja u sirini od 4-5 metara; dijelio
se u dva odorka (dio zasijane zemlje sirok 2-2,5
metra)
razrajtati – potrositi uludo materijalna dobra
razvasariti – napraviti u kuci nered
regiljati – uredjivati sebe ili drugog, dotjerivati se
reklja, ger. – posebno izradjen i siven gornji dio
zenske nosnje, dugih rukava s ovratnikom, na prsima
nabran; neka vrsta kaputica. Oblaci se na bluzu, a sa
suknjom istog materijala cini komplet
rena, ger. – pecnica, zatvoreni dio stednjaka
resma – ogrlica od bobaka, sitnog zrnja ili
duguljastih ukrasnih plastificiranih komadica kojim su
se kitile zene
rest – uglavnom zatvor, ali u znacenju produzene
nastave za djecu koja su slabije ucila
reza – metalna pravokutna plocica za zakljucavanje
vrata
rikavac m. – jaki teski kasalj osobito kod djece
riljati – raditi tesko i neprekidno
rjesavati – prezent: rjesajem, rjesajes, rjesaje,
rjesajemo, rjesajete, rjesaju; imperativ: rjesaji,
neka rjesaje, rjesajmo, rjesajte, neka rjesaju
robica z. – komplet odjece za novorodjence
rogulje – drvena naprava za prevrtanje i skupljanje
sijena
rondati – prigovarati i lupom po kuci pokazivati
ljutnju
rosenjak – nezreli klip kukuruza
rospija, orij. – prostitutka, zena lakog morala
rosuljak m. – nedozreo plod, tek propupan cvijet,
mlada osoba
rota – dragost, veselje, milina
rotka – rotkva
roza – pod kamenom nabrana rubina ili suknja sitnih
nabora
rozac – roznati cesalj
rsuz – vidi ugursuz
rsum – galama, nered, vika
rubina – kosulja
rudica – materijal za pletenje carapa, kapa, rukavica,
rudicanki
rudicanka – topli, crni, cetvrtasti ili trokutasti
vuneni rubac
rukavi – odjevni gornji dio, posebno izradjen, slingan
i vezen
ru´o – namjestaj i odjeca mladenke koji se vozi dan
prije vjencanja momkovoj kuci
rus m. – zohar?
Rus – nadimak
rus pr. – crvenkast
rusiti se gl. – nositi crninu, zaliti za pokojnikom
rutvica z. - mirisna biljka
ruzice – iskljucivo se misli na sitne ruze penjacice
*Dodatak:
rabota, rus. ž. – pejorativno znacenje za rad, za teški težacki rad
rado – pauk („bijeli rado”-radost)
ranjenik m. – svinja koja se posebno hrani za svinjokolju, (mesaru), tovljenik
S
saburli, orij. – normalno, pristojno se ponasati, biti
strpljiv, stalozen
sad m. – nacin sadjenja
safun. orij. – sapun, staro mu je ime midlo, to danas
imaju svi slavenski jezici, od glag. miti, umiti
sa(h)ibija, orij. – gospodar, vlasnik, domacin
sakreska orij- vrsta tikve, bundeve duguljastoga
oblika zelene ili zute boje od koje se rade pite
savijace, zvane bundevare
saksija orij. –glinena posuda za uzgoj cvijeca
salauka- orij. bura, oluja, vihor, nevrijeme, mecava,
nepogoda
samodosla- djevojka koja je prije zaruka otisla s
momkom iz roditeljske kuce ( toboze «
ukradena»).Crkva na to nije gledala s blagoslovom, cak
su te kuce mimoilazene za bozicnih blagoslivljanja
kuca
sandzija- orij. ziganje, probadanje u tijelu
santrac orij.- drvena ograda oko bunara
sara, madj. – gornji dio cizme
satljik- germ.- stara mjera
satrap- okrutan covjek
satrca- ljetno svjeze jelo od mladoga luka, sira i
kajmaka
Savulje- lokalitet, njive uz rijeku Savu
secija, orij. - klupa za sjedenje i lezanje smjestena
uza zid i prkrivena cilimom ili ponjavom
sedamnest br. - sedamnaest
sekser, ger. – sitan austrougarski novac
seliste – mjesto gdje je nekad bilo naselje
sepet, orij.- kos, kosara, leten od posebih drvenih
traka i stapova
serbez orij.- biti u miru, miran
sestric – sestrin sin
sic m. – sjedalo na biciklu
sic m. – vjedro ili posuda za vodu
Sico - covjek sitnije gradje, nadimak
sico – vrsta sitnijea graha
sikera-sjekira
Siljevac- lokalitet izmedju gornjeg Hasic, Aginog
imanja i Sinkovih kuca blizu pruge
sinija - mali okrugli niski stol na kojem se razvijala
pita i objedovalo
sinosnji pril. v. – sinocnji
sirenica z. – pita od sira
siroma m. - siromah
sirutka- tekucina koja se prije sirenja izdvaja iz
mlijeka
sitarka z. - ponjava izradjena na sitast, djuljivakv
nacin
sjerocad – sirocad
sjerotinja – sirotinja
sjerutka isto
sjetovati- svjetovati, savjetovati
sjetuje- svjetuje, savjetuje
skakucat gl. – skakutati
skalamusiti – napraviti bilo sto na brzinu
skastiti – namjeravati nesto, odluciti se
skemlija orij.- mala prenosiva klupa za sjedenje
uglavnom namijenjena djeci
skliza z.– led za skijanje, spust na snjeznom nanosu
sklonisce s. – skloniste
sknabditi se gl. - osigurati se, snabdjeti se
skobiti se – susresti se
skrizaljka - krizaljka
slabina z. – slabost
slatkovina-vrsta biljke puzavice koju vole govoeda i
prasaf
sletit gl. – sletjeti
sluskinja z. - sluzavka
smetara – smetiljka
smlata- osoba koja se ne snalazi u vremenu i prostoru
smok – mlijecni proizvodi, osobito kajmak i sir
smradara - osoba koja od jedne do druge kuce prenosi
ruzne stvari i tako zamece svadje
smrda z. – 1. biljka jakog smrdljivog mirisa, 2. od
dragosti nazvana curica u pelenama
smrdulja z. – osoba koja smrdi
sobica - mala, obicno djevojacka soba
soc m. – talog od kave i umak
sofrica – stolnjak na kojem se na njivi jelo
sofra orij. – postavljeni stol za jelo, rucak ili
veceru, nije iskljucivo vezano uz siniju
soj, orij. - rod, pleme, narod, koljeno ili bagra,
pasmina sorta
sojisati orij. – ciniti nad nekim enorman pritisak da
nesto ucini
sokak- manja cesta koja se odvaja od glavne seoske
ceste, sa ziteljima, uglavnom jednoga prezimina od oko
l0-l5 domacinstava (znalo je biti «padobranaca» tj.
onih koji bi se prizenili i donijeli novo prezime
npr.u sarica ili Candzica sokak, odakle potjecem, uslo
je tako prezime Andric i Dragicevic)
sola – padalina u obliku sitnijega grada
solenica- isto
solenka - zdjelica za sol
solentar (sulentar) - metalni produzetak dimnjaka
somet – tkanina (samt ili barsun)
somun- orij.-kruscic od psenicnog brasna s kvascem
sove –sosica-racvasta naprava, drveno postolje na
koje se stavlja daska za rad npr. Za krecenje
sovura – sova
spandzati gl. – zdruziti se s nekim u nemoralne cesto
i kriminalne svrhe
spjerine - ostaci od obroka spravljeni za zivotinje,
napoj, splacine, spirine
sprasna – krmaca koja ce se oprasiti
sprljusit gl. – napraviti na brzinu nesto za jelo
srca – staklo
sreda z. – sredina
srma, orij. – srebrene i zlatne niti za ukrasavanje
vezene odjece
stalak-drvena naprava u kojoj su bebe pocimale svoje
prvo osovljivanje na noge
stan - razboj, drvena naprava za tkanje
starosvat (stari svat) - uz kuma jedan od svjedoka na
vjencanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji
starosvatica - supruga starog svata
Stazija - Anastazija
steona prid. – stelna
stoja – novcanica od 100 dinara
stora – prozirni mateerijal za zavjese
struka - nanizani dukati na platnenu ogrlicu
struka - odvojak rijeke koji se stvara za proljetnih
ili jesenskih velikih kisa, a ljeti nestaje
stubla - drvena duboka duguljasta zdjela u kojoj se
cuvao grah, brasno i sl.
stublika – isto kao gore
stucak – rukohvat lana
stuga – depresija
stupa- drvena sprava za tucu lana i konoplje
sud m. – posduda; sudiste
suknena ponjava - deblja ponjava izradjena od
grebenanog lana, vune ili konoplje
suknuti - pobjeci
suknjara – donja ponjava
sumlja z. – sumnja
sumljati gl. – sumnjati
sumljiv pr. – sumnjiv
surlaca z. - osoba koja radi sve po svom bez obzira na
savjete
surlati gl. – raditi sve po svojoj volji
sutlijas m. orij. – riza kuhana u zasladjenom mlijeku
svaja- svastika, zenina sestra, sestra prema
sestrinome muzu
svjetlica – munja
svedno pril. – svejedno
svenosan, a, o – odjeca za razliku od misne koja se
nosi pri svakodnevnim poslovima
svezacici – dio narodne nosnje, siroka dupla, svilena
ili od boljeg platna traka sa zavrsecima na trokut,
vezena ili /i slingana, omotana oko pocalice i na dnu
prekrizena pricvrscena ornalijama ili druge vrste
ukosnica
svjetlac – buba koja nocu svijetli
*Dodatak:
sirnjaca, ž. – pita sa sirom od dizanog tijesta
spatljicav – izbirljiv na hranu
stog, m. – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stupa
strnjak, m. – strnište, njiva poslije pokošene pšenice, jecma ili zobi
Š
sajdarane, sangarane –
saljdek – posuda slicna tavi
samar – pljuska
Sapan – nadimak
sapan - koji ima ruke u obliku sapa
sarage – zadnji dio zapreznih kola
saraljke – kalupici za kolace
sarentija – sar
|
