| Hoće li BH Hrvati biti drugi Moldavci? |
|
Radim tamo, "živim" ´vamo
Hrvatska javnost ovih je dana informirana o terminu ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Ili bolje rečeno o više njih, tj. 2013. ili 2014. godine. Mnoge države koje su predhodile Hrvatskoj, datum svog ulaska znale su već na početku pristupnih pregovora i time vješto iskoristile razne prednosti, dok su europski birokrati u našem primjeru to svim sredstvima spriječavali, prepuštajući sva nagađanja optimističnim političarima, koja se, kao što znamo nisu obistinila.
Postavlja se pitanje kako će se ponašati Hrvati Bosne i Hercegovine nakon ulaska u ovu zajednicu. Hrvatskim državljanstvom postaju i sami punopravni građani sa svim prednostima koje nudi EU. A najvažnije u svemu tome je, hoće li doći do novog iseljavanja u potrazi za boljom budućnosti.
Za razliku od šestdesetih, sedamdestih, te ratnih vremena u devedetim, mnoge okolnosti su se promjenile. Ako se posmatra nezaposlenost Hrvata u BiH, koja po procjeni doseže 60-70 tisuća, te njihova struktura(1) jedna trećina je bez stručne spreme, isto toliko su kvalificirani radnici, te četvrtina ima srednju stručnu spremu..., onda je potencijal veliki. Uz to treba dodati i osobe s slabim primanjima, čiji broj također nije zanemariv. No, i pored velike besperspektivnosti i letargije u društvu, na sve utječu i mnogi drugi faktori. Kao prvo, Hrvatska bi od nekih industrijski jačih zemalja mogla dobiti moratorij na njihovom tržištu radne snage, slično kao što je to učinio jedan broj država, kada su pristupale nove članice Uniji 2004. i 2007. U Njemačkom primjeru on iznosi sedam godina. Neke zemlje to nisu učinile, pa je se tako u Veliku Britaniju slio veliki broj Poljaka (2010. ukupno ih je bilo 484.000, procjene govore da bi ove godine pola milijuna moglo napustiti zemlju), dok su Rumunji "okupirali" Italiju (800 tisuća - 1 mil.) i Španjolsku (500 tisuća)... Zanimljiv primjer su Moldavci, od kojih mnogi imaju rumunjsko državljanstvo (zahtjev podnijelo cca. 1 milijun), a od 3,3 milijuna stanovnika je prema nekim procjenama 600 tisuća na radu u EU. Slično je i s Bugarima. Od ulaska u EU 2007. godine 1,2 milijuna ih je emigriralo. Zemlje koje su dopustile nekontrolirano useljavanje, očigledno su pogrešno procjenile migracijska kretanja, što im danas zadaje brojne probleme. S tim u vezi valjda napomenuti da je Željko Komšić nedavno u jednom interview-u plašio Hrvate mogućim restrikcijama državljanstva, naravno ne spominjući slične primjere, koje je EU prihvatila kao realnost, a odredbe s tim u vezi ostavila nacionalnim državama na odluku. Mađarska je također napravila reformu zakona o državljanstvu, kojom nastoji obuhvatiti svoje sunarodnjake u obližnjim zemljama, posebice u Slovačkoj, mada je ona također članica Europske unije. Osim toga, u jednom broju zemljama ove zajednice socijalna slika stanovništva je se u zadnjem desetljeću dosta pogoršala: srednji sloj je u opadanju, životnih troškovi su u stalnom porastu, kao i broj prezaduženih, ugroženih i siromašnih. Hrvatima je posebice Njemačka uvijek bila magnet. No i tu je uslijedilo mnogo promjena, i to nažalost onih loših. Zanimljivo je da je broj naših zemljaka tamo već godinama u stalnom padu. Od 2002. do kraja 2009. godine manji je za skoro 10 tisuća, kada je iznosio cca. 221 tisuću, ne računajući i one s migracijskom pozadinom. Također i među državljanima Bosne i Hercegovine (cca. 157 tis.) ih je dobar dio. 70% naših zemljaka živi u tri pokrajne: Bavarskoj, Baden-Württembergu i Hessenu, koje slove kao najrazvijenije i najbogatije, što je vidljivo u mogim sferama ali i u troškovima, prije svega stambenim. Tako recimo u Münchenu, jednom od najskupljih gradova Njemačke, gdje živi više od 11% svih Hrvata, po službenim (gradskim) podacima, srednja neto cijena četvornog metara (za stan od 50 m²), košta mjesečno 11,38 eura, pa isti sa svim režijama doseže 720-850 €. Nešto povoljniji su Stuttgart (6,30 – 8,20 €, srednje naselje, objekt sagrađen prije 1975.). Slično je s Frankfurtom (Podatci od 2008. g.: 7,42 €, za objekte od 1919.-1994.). Ove cijene su orjentacijske, ovise o mnogim dodatnim faktorima, prije svega položaju, kvaliteti objekta, energetskim vrijednostima..., što mnoge u većini slučajeva čini još skupljim. Postmatrajući troškove stanovanja, režija, izdavanja, osiguranja, a uzimajući u obzir da tek mali broj tamošnjih Hrvata ima vlastititu nekretninu, ne čudi što se broj smanjuje. Uz to u obzir dolazi da se prva generacija umire, se vraća ili je se već vratila u domovinu, kao i visinu prosječne mirovine, koja život u većem gradu čini teškim, često puta i nemogućim. Ove okolnosti, mogle bi značajnije utjecati na odluku o mogućem dolasku u ovu zemlju, uz još jedno dodatno težište, a to je niska plaća za nekvalificirane i slabokvalificrane radnike, gdje je život u normalnim okolnostima samo puka želja. Iako recimo već nekoliko godina u građevinskom sektoru kroz tarifne ugovore postoji zakonski zajamčena minimalna satnica, čija je visina u 2010.g. iznosila 10,90 € (na prostoru bivše Istočne Njemačke 9,50 €), to ne spriječava mnoge tvrtke u kršenju preuzetih obaveza, posebice kad su u pitanju doseljeni radnici. U prilog dolaska ide broja rodbina i poznanici koji su već tamo, te njihova radna i boravišna iskustva. A to bi vjerojatno moglo ići u pravcu rada na crno uz legalni boravak. No, na taj način nastaju dodatni problemi s mogućim kaznama, izgonima, zabranama... Osim toga, neki su tamo već boravili kao izbjeglice ili prognanici uživajući sve moguće socijalne prednosti, što mnogima ulijeva progrešnu nadu, ne znajući za brojne otežavajuće okolnosti koje su prema korisnicima i podnositeljima zahtjeva u međuvremenu nastupile, a kojima zakonodavac nastoji spriječiti zlouporabe, smanjiti izdatke u cjelini i koliko-toliko očuvati nagrizli socijalni sustav. Važnu ulogu igrati će i rješenje hrvatskog pitanja u BiH, tj. uređenje ustava i prava Hrvata koji su tamo potisnuti. Uz to treba imati na umu i gospodarsko stanje, razvoj i nezaposlenost. Hrvati Bosne i Hercegovine polažu nadu u bolju budućnost nakon ulaska Hrvatske (ona će vjerojatno biti i dalje najvažnije odredište) u Europsku uniju. Za tisuće neškolovanih prednosti su zanemarive, uz sva ne laka i velika odricanja, dok će fakultetski obrazovani uz odlično znanje jezika, biti sigurno na dobitiku. Ali oni i u BiH imaju budućnost, a to je najbolje vidiljivo iz podataka (1) njihove (male) nezaposlenosti, koja je kod VŠS 1,3%, a VSS 3,9%, što je slično kao i u "bogatoj" Njemačkoj, koja za prosječnog stanovnika to već dva desetljeća više nije. (1) Podatci se odnose na cijelu Federaciju BiH
Zvonimir Gerla
Postavi kao omiljeni
Poveznica
Preporuči članak prijatelju
Pregledano: 1231 Komentari (8)RSS sadržaj komentaraPrikaži ili sakrij komentare ...
ako to znaci da se moram odreci ocevina ja idem prvi i da hocete nemozete me zadrzat sve cu dat vama dobrovoljno
,
Veljača 07, 2011
Herceg Bosna
Kada formiramo našu federalnu jedinicu Herceg Bosnu puno Hrvata će se vratiti iz inozemstva.
,
Veljača 07, 2011
...
O povratku nema govora dok se ne formira hrvatska federalna jedinica. Muslimani su svjesti toga pa na sve nacine pokusavaju otjerati i Hrvate koji su opstali u BiH. Sarajevo sigurno nece stvarati uvjete za povratak Hrvata iz dijaspore.
,
Veljača 08, 2011
...
Hrvati u BiH će i nakon pristupa Hrvatske u EU moći zadržati hrvatsko državljanstvo i putovnice.
U slučaju formiranje Herceg Bosne Hrvati iz inozemstva će se vračati i investitati novac u domovinu. Ako ostane ovako kako je sada nema od povratka i investicija ništa. Nije niko lud da Lagumdžiji i SDP-u plaća reket.
,
Veljača 08, 2011
Ne bojtese pravda je spora pravda je dostizna.
Hrvati u B. i Hercegovini vi niste sami sto nad vama vece zlo prije dolazi oslobodjenje.Svi Hipokrati iskoljavlju svoju mrznji zavist. To su prozivjeli i Mojsijevi sljedbenici pa doslo do snazne Drzave Izrajel. budite jednstveni i ustrajni i vicete to ostvariti.
,
Veljača 08, 2011
Najvjerovatnija buducnost politicke i geografske Evrope sa dijelovima Azije u narednih nekoliko godina
Zlocasto diskutovati i komentaristi nikome nije zabranjeno , ali , naravno , mora stojati iza onoga sta je rekao i odgovarati za to. Zelio bih da zloco djed Hidzro ( 1. diskusija na ovom forumu ) dobro proanalizira ovu kartu i sagleda svoj spostveni dugorocni opstanak okruzen srpsko-vlaskim cetnicima i sokacko-ustaskim hrvatima ili kako vec Bakir naziva ove " buduce iseljenike " ... !!!!
Vladavina srednjovjekovne logike , netolerancija i velicanje jedino svoje kulturne istine ,uz tajna dosaptavanja i organizovanja tajnih Muhamedovih zadataka na tudjim teritorijama ,umjesto sablje,sa "KULTUROM" , je vec razotkrivena aktivnost u mnogim evropskim zemljama i dodatni su problem Evrope u ionako slozenim svjetskim globalnim odnosima. Nasa prava bosansko-hercegovacka kulturna harmonija , ali i evropska ,je okrenula ledja bajkama iz 1001 noci. Nosioci turbana , iz BiH , koji otvaraju i prodaju NASA mala vrata i NASE aerodrume kao podrsku ovakvim " kulturnim " idejama ,gori su od svih " BIH FASISTA ,USTASA I CETNIKA ". ONI SU IZDAJNICI .To so umisljeni zagovaraci iskljucivih prava na rjesavanje bosanskohercegovacke krize ,uz podrsku " novinara revolucionara " i zvukova povremenog zveckanja oruzja.Sljepilo je to. A, ono je ... rezulziralo izradu ovakvih planova ( vec sada se svuda mogu pronaci u internetu).Tudja nesreca ne mora pod svaku cijenu biti tvoja osobna sreca. 
,
Veljača 12, 2011
Napišite komentar |
Prikaži ili sakrij formu za unos
