BiH

Steven E. Meyer bivši djelatnik CIA-e i bivši expert za Balkan otvara oči nama običnim smrtnicima iz kuta gledanja Amerikanaca na BiH i Daytonski čvor.

“BiH ili ne BiH” –  iz raznih perspektiva je bosanska “hamletovska” stvarnost.

Dragi moj Matane.

Duuugooo te, duuugoo nije bilo!!!! Otišao ti nama i nikako da nam se opet vratiš. Nisi nam valjda nešto zamjerio?!

Znam Matane, mnogi su ti  zavidjeli  jer ste ti i tvoji prosjaci bili jako situirani i teško bi oni bez tebe našli "uhljebeljenje". Bez tebe, oni ne bi mogli napuniti septičku jamu, nego bi se u nju praznu, skraćujući sebi muke od gladi i neimaštine,  naglavačke bacali. Brinuo si se ti za sve i svi su zaradili. Istina, ponajviše si zaradio ti. Ali kako nekome pomoći, ako si i sam bijeda?  Zato, dok je bilo tebe,  bilo je i njih.

Često sam se pitao zašto djed Lovro i ljeti, po najvećoj žegi, nosi košulje dugih rukava. Ponekad bi rukav na desnoj ruci i bio zagrnut do lakta, ali onaj rukav na lijevoj bio je najčešće spušten do same šake. Čak bi ga i baka Marta nekad zezala,; „Što je?! Je li ti lijeva ruka smrznuta pa si je tako umotao“, ili kada je bila ljuta na djeda Lovru, znala bi ciknuti: „Eto ti ta na lijevoj ruci. Zajebaji nju, a ne mene“?! Ako bi ponekad na sebi nosio nešto kratkih rukava, onda bi često desna šaka pokrivala unutarnji dio podlaktice. Znatiželja u meni je naprosto bila provocirana i samo sam vrebao priliku da vidim što se to krije na junačkoj ljevici?!

Postoji realizam koji je izvan mjesta dešavanja, ostatku svijeta skroz-naskroz nerealan, izmišljen i nestvaran. Chinui Achebeu, nigerijski književnik, otac suvremene afričke književnosti , i najprevođeniji afrički pisac, jednom je izjavio kako je lako njemu pisati o nestvarnom realizmu kada živi tamo gdje je nestvarni realizam stvaran i gdje TV i novine objave nestvarnu, ali istinitu vijest da je npr. nekakav genaral uz najviše vojne počasti sahranio vlastitu amputiranu nogu! Pored nestvarnog realizma, objavljuje se i stvarna nerealost kao npr. da je preko Antlantika na obalu Afrike doplivao argentinski bizon.

Njemački narod je u prošlom stoljeću dva puta bio na koljenima, zemlja dva puta razrušena do temelja, milijuni njemačkih muževa su izginuli u dva svjetska rata. Danas se nitko ne osvrće na te žrtve pravdajući to krivnjom Nijemaca za započinjanje obaju ratova. Kakva je to sila, kakva snaga u njemačkom narodu da je žrtvama unatoč u vrlo kratko vrijeme opet uspio iz temelja izgraditi jednu od najmoćnijih država na svijetu? Možemo li mi kao mali narod koji je također imao svoja stradanja kroz povijest učiti od boljih od sebe?

Posavski portalčići, u nedostatku istinitih informacija, skloni su objavljivati laži. Zadnji „krik“ ovih sijača neistine je licitiranje žrtvama Posavine. „Administratorčići“ posavskih „portalčića“ šire dezinformacije i pokazuju zavidnu količinu neinformiranosti. Pitanje je kome trebaju lažna licitiranja žrtvama ako znamo, ili bi trebali znati, da je  magazin „Svjetlo riječi“, u posebnom izdanju, objavio popis 7.762 ubijenih i nestalih Hrvata Bosne i Hercegovine od 1991. do 1995. godine?

Pušten je u rad portal Hrvata BiH, HercegBosna.org

Stilski dotjeran i atraktivnog izgleda, portal je zamišljen kao mjesto gdje Hrvati iz cijele BiH, Hrvatske i dijaspore (kao i posjetitelji iz redova drugih naroda iz BiH i regije) mogu naći potrebne informacije o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskog naroda u BiH.

Par dana nakon što su njemački bombarderi 1937. godine razorili mali baskijski gradić, Pablo Picasso, slavni španjolski slikar, inspiriran stradanjem nevinog civilnog stanovništava, naslikao je jednu od najpoznatijih umjetničkih slika - Guernicu. Ovo remek-djelo umjetnosti simbolizira svu tragediju španjolskog građanskog rata, bombardiranje, razaranje i smrt.